Tjelesna temperatura je pokazatelj stupnja zagrijanosti organizma. Normalna vrijednost tjelesne temperature izmjerene na površini kože kreće se u rasponu između 36°C i 37 °C. Temperatura izmjerena na sluznicama je viša za 0,1 - 1,0 °C. Tijekom dana visina temperature se mijenja, ali ne više od 0,5 °C, osim u febrilitetu. Tjelesnu temperaturu moguće je mjeriti na više mjesta: aksilarno, rektalno, sublingvalno, membrana timpani, itd. Normalno je da tjelesna temperatura oscilira tijekom dana, pa je tako bitno i u koje vrijeme se mjeri. Termoregulacijske mehanizme, koji održavaju tjelesnu temperaturu, pokreće hipotalamus. Povišena tjelesna temperatura definira se kao nespecifična reakcija organizma na štetne agense. Predstavlja odgovor organizma na infekciju, no može se javiti kao posljedica manjka tekućine u organizmu. Nastaje uvijek kad je stvaranje topline u tijelu veće od njezinog gubitka. Predstavlja prirodan način obrane organizma protiv uzročnika. Uzroci mogu biti različiti, a najčešće nastaje kao posljedica upalnih procesa i infekcija. Povišena tjelesna temperatura može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, te zahtijeva adekvatnu procjenu stanja bolesnika, primjenu intervencija usmjerenih na smanjenje proizvodnje topline, povećano odavanje topline u okolinu, te praćenje stanja bolesnika. Cilj rada je prikazati intervencije medicinske sestre u zbrinjavanju bolesnika s povišenom tjelesnom temperaturom.