Tijekom 2017. godine provedeno je istraživanje s ciljem izrade završnog rada. Tema obrade je „Zastupljenost uzimanja psihoaktivnih supstanci kod zdravstvenih djelatnika u bolničkim uvjetima rada“. Istraživanje je provedeno na 80 uposlenika jedne zdravstvene ustanove. Sudjelovalo je 8 muškaraca i 72 žene, od toga 8 doktora, 54 medicinske sestre,2 psihologa, 5 socijalnih radnika, te 1 radni terapeut. Istraživanje je odobreno od strane etičkog povjerenstva, te sukladno tome, u svrhu istraživanja sastavljen je upitnik(izvorni uradak autora) koji se sastoji od 14 pitanja. Uz upitnik je priložena obavijest za ispitanika, koja ujedno označava suglasnost o zaštiti podataka, zbog potpune anonimnosti. Početna postavljena hipoteza je da su zdravstveni djelatnici zbog profesionalne izloženosti stresu skloni konzumiranju psihoaktivnih tvari na radnom mjestu. Ciljevi istraživanja su bili: 1. Istražiti učestalost konzumiranja psihoaktivnih supstanci kod zdravstvenih djelatnika na radnom mjestu 2. Koje psihoaktivne tvari se najčešće konzumiraju na radnom mjestu 3. Koji su najčešći razlozi konzumiranja PA tvari na radnom mjestu 4. Kod koje skupine uposlenika je najčešća uporaba psihoaktivnih tvari Rezultati istraživanja nisu potvrdili početnu hipotezu, te ukazuju da većina zdravstvenih djelatnika ne konzumira psihoaktivne tvari na radnom mjestu (61,3%). Skupina uposlenika koja je sklona konzumaciji psihoaktivnih tvari na radnom mjestu(37,5%) ukazuje da je od svih navedenih psihoaktivnih tvari najzastupljeniji nikotin(35%), nakon čega slijede sedativi i hipnotici(6,3%), te kanabinoidi(1,3%). Konkretni razlozi razlozi konzumacije PA tvari nisu poznati (21.3%), nakon čega slijedi stres (13,8%), a zatim laka dostupnost (3,8%) i zdravstveno stanje (3,8%). S obzirom na neproporcionalan broj zdravstvenih djelatnika, u smislu velike razlike po spolu ( muškarci 8, žene 72), i po skupinama uposlenika( medicinska sestra 54, doktor 8, psiholog 2, radni terapeut 1), nije bilo moguće utvrditi koja skupina je sklonija uzimanju psihoaktivnih tvari. Sukladno rezultatima istraživanja, može se navesti da je istraživanje provedeno na skupini ženske populacije (N 72), a isto tako da su medicinske sestre (N 54) najzastupljeniji sudionici istraživanja. Zbog prekomjerne kumulacije stresnih faktora kod zdravstvenih djelatnika (kod 60% sudionika) treba razmotriti u intervencije usmjerene na poboljšanje radnih uvjeta.