Bolesti srca važne su za organizam zbog svoje velike uloge i posljedica čija ih oštećenja mogu izazvati. Neke od srčanih grešaka otkriju se pri porodu, a neke od njih tek u kasnijoj dobi, no s incidencijom od 0,6 do 1% predstavljaju izazov za sve zdravstvene djelatnike jer su uzrok velikog broja smrtnosti u dječjoj dobi. S obzirom na velik broj prirođenih srčanih grešaka postoje i mnoge podjele po raznoj klasifikaciji, a uz složenu dijagnostiku, prvi izbor liječenja je konzervativan, no kada on više nije moguć, pristupa se kardiokirurškoj obradi. Jedinica intenzivnog liječenja mjesto je gdje se smješta pacijent nakon kardiokirurške obrade, a najvažniju ulogu u praćenju vitalnih funkcija ima medicinska sestra. Svakako da je perioperativna zdravstvena njega važna za pacijenta jer uključuje osim postoperativne, preoperativnu i intraoperativnu njegu. Postoperativna njega počinje u JIL-u povratkom pacijenta s operacije gdje je ključno praćenje vitalnih funkcija u prvih 24-48h nakon operacije zbog stabilizacije pacijenta i skraćivanja hospitalizacije. Potreban je stalan nadzor dijeteta radi mogućeg krvarenja, infekcija te promjena vitalnih parametara koji utječu na oporavak malog pacijenta, stoga su potrebna posebna znanja i vještine koje medicinska sestra mora usvojiti kako bi na adekvatan način vršila brigu za pacijente. Poslijeoperacijska skrb i stalno praćenje bolesnika iz tih razloga utječu na sprječavanje i razvoj poslijeoperacijskih komplikacije koje mogu otežati oporavak bolesnika, a samim time skraćuje trajanje hospitalizacije i pospješuje oporavak pacijenta, što znači da je zbog složenosti zahvata i pacijenata na kojima se on vrši potrebna suradnja svih zdravstvenih djelatnika na najvišoj mogućoj razini te angažiranost medicinske sestre kako bi se pružila najbolja moguća skrb.