Multipla skleroza je demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava koja nastaje zbog oštećenja mijelinske ovojnice živčanih vlakana. To je bolest nepoznate etiologije, procjenjuje se da oko 2.5 milijuna ljudi boluje od multiple skleroze. Određeni epidemiološki podatci su vezani uz ovu bolest, a to su: dob, spol, geografska varijacija i rasne razlike. Bez obzira što je uzrok bolesti nepoznat, poznati su određeni etiološki čimbenici koji mogu utjecati na razvoj bolesti, kao što su: genetski čimbenici, čimbenici iz okoliša, virusna infekcija, autoimunosni čimbenici, trauma, stres i niska razina vitamina D. Kod većine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno te s vremenom se mijenja i jakost i trajanje progresije bolesti i simptoma. Tijek multiple skleroze može se podijeliti na tri faze: faza pogoršanja, remisije i progresije. Kroz 5 do 6 godina polovica oboljelih postaje invalidna, dok bolesnici s remitentnim ili remitentno-progresivnim tijekom žive prosječno oko 30 godina. Prema načinu pojavljivanja simptoma bolest može biti: relapsno-remitentna multipla skleroza (RRMS), sekundarno progresivna multipla skleroza (SPMS), primarno progresivna multipla skleroza (PPMS), progresivno-relapsna multipla skleroza (PRMS). Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i karakterističnim parakliničkim kriterijima. Za dijagnozu multiple skleroze osim karakterističnih kliničkih simptoma indikativno je trajanje simptoma barem 24-48 sati. Postoje tri vrste liječenja: liječenje akutne egzacerebracije bolesti ili relapsa, liječenje imunomodulacijskom terapijom i liječenje simptoma. Zdravstvena njega u kući uključuje sve postupke, opće i specijalne zdravstvene njege bolesnika, koje je medicinska sestra ovlaštena provoditi samostalno. Zdravstvena njega u kući nastavak je zdravstvene njege bolesnika nakon otpusta iz bolnice, lječilišta ili drugih ustanova. S obzirom na progresiju bolesti, bolesnici s multiplom sklerozom susreću se svakodnevno s nizom zdravstvenih problema. Najčešći problemi koji se javljaju kod bolesnika su: umor, poremećaj mjehura i crijeva, bol, spascitet, tremor i promjene u pokretljivosti, poremećaji vida, depresija i kognitivni hendikep. Uloga medicinske sestre prilikom prvog posjeta je procjena pacijentovog stanja, njegovih problema i potreba, za svakog pacijenta je potrebno u dogovoru s njim napraviti individualizirani plan zdravstvene njege, te u dogovoru s pacijentom provoditi njegu.