Aktivno življenje koristi zdravlju u bilo kojoj dobi, ali je posebno važno za zdrav razvoj djece i mladih, te može značajno promijeniti dobrobit starijih osoba. Nasuprot tome, tjelesna neaktivnost i sjedeće ponašanje dva su od vodećih čimbenika rizika za zdravlje. Šest od deset osoba starijih od 15 godina, u Europskoj Uniji se nikad ili rijetko bave sportom. Pretilost ili debljina je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema suvremenog društva. Predviđa se kako će do 2025. godine pedeset posto svjetske populacije biti pretilo. Uloga redovite tjelesne aktivnosti i vježbanja u regulaciji tjelesne mase, prevenciji i liječenju debljine dobro je proučena. Redovita tjelesna aktivnost, kao što je hodanje, vožnja bicikla ili ples ne samo da čini da se osoba osjeća dobro, ona ima značajne koristi za zdravlje. Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka, pomaže u kontroli tjelesne težine i doprinosi mentalnom zdravlju. Sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti također poboljšava socijalizaciju i mogućnosti za stvaranje prijatelja. Postoji mnogo načina za povećanje tjelesne aktivnosti, bilo u školi, na poslu ili u izboru prijevoza u mjestu u kojem se živi. Svjetska Zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje 150 minuta tjedno umjereno do jake tjelesne aktivnosti (kod odraslih) i 60 minuta dnevno (kod djece). SZO poziva sve sektore, uključujući zdravstvo, promet, stanovanje i obrazovanje, da međusobno surađuju i da se aktivno uključe u rješavanje ove problematike. Tjelesna aktivnost trebala bi biti dio svakodnevne rutine, čime se omogućuje dulji i zdraviji život.