Cerebrovaskularni inzult ili moždani udar nagli je gubitak moždane funkcije uzrokovan poremećajem opskrbe krvlju. Ovisno o mehanizmu nastanka djeli se na ishemijski i hemoragijski cerebrovaskularni inzult. Zadobivene posljedice, ovisno o mehanizmu i mjestu nastanka individualne su kod svakog pacijenta pa je i pristup svakom pacijentu individualan. Studije predviđaju kako će cerebrovaskularni inzult do 2020. godine biti svrstan na četvrto mjesto na razini svijeta kao jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta. Iako se sve više radi na prevenciji ona još uvijek nije dovoljno prihvaćena te se premalo primjenjuje, a broj oboljelih sve više raste. Cerebrovaskularni inzult kao vodeći uzrok onesposobljenosti i invaliditeta zahtjeva interdisciplinarni tim stručnjaka koji će u okviru svojih znanja i nadležnosti te suradnji s drugim članovima tima obuhvatiti svu problematiku i educiranjem pacijenta umanjiti zadobivene posljedice. Jedna od najčešće izgubljenih ili otežanih funkcija kod osoba s preboljelim cerebrovaskularnim inzultom je hod. Hod je aktivnost koja je potrebna svakom čovjeku da bi mogao biti samostalan, a uspostava normalnog hoda i želja za ponovnom samostalnošću čini hod funkcijom koju pacijenti najčešće žele prvu povratiti. Važnu ulogu za povratak funkcije hoda ima fizioterapeutski tim te tretman kojem prethodi precizna i detaljna fizioterapijska procjena. Procjena hoda provodi se radi utvrđvanja uzroka nepravilnosti, fokusirana je na prikupljanje informacija o svim problemima i prostalim sposobnostima nakon preboljelog cerebrovaskularnog inzulta. Provođenje fizioterapijske procjene po SOAP modelu višestruko je korisno u cjelokupnom procesu jer prati promjene stanja pacjenata te dokumentira sve postupke koje fizioterapeut poduzima čime omogućava uspješnu komunikaciju fizioterapeuta i ostalih članova tima.