Maligne bolesti se iz dana u dan sve više šire. Jedna od definicija za malignu bolest je da je to nekontrolirani rast abnormalnih stanica u tijelu. Rak nastaje kada u tijelu koje je zdravo, kontrolni mehanizam prestane raditi. Stare stanice ne umiru i umjesto toga počinju nekontrolirano rasti te formirati nove, abnormalne stanice. Te dodatne stanice mogu formirati masu tkiva, koji se zove tumor. Širenje raka iz jednog dijela tijela na drugi se zove metastaza. Karcinom pluća je zloćudni epitelni tumor koji raste polagano i podmuklo, često bez simptoma, brzo se širi u druge organe, a rezultati liječenja su skromni. Incidencija raka pluća u svijetu i u nas neprestano raste. Prema podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2013. godini mortalitet za karcinom pluća iznosi 45.3/100000 pri čemu 79.1/100000 za muškarce te 20.3/100000 za žene. Pušenje cigareta je glavni rizični čimbenik u nastanku karcinoma pluća. Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je karcinom pluća prema histološkoj slici u četiri skupine: karcinom pločastih stanica, karcinom malih stanica, adenokarcinom i karcinom velikih stanica. Kliničke manifestacije karcinoma pluća ovise o lokalizaciji i veličini primarnog tumora, njegovoj propagaciji na okolne strukture u toraksu, pojavi regionalnih i udaljenih metastaza, vrsti tumora, imunosnom stanju organizma, dosadašnjim i sadašnjim bolestima, profesionalnoj izloženosti, etiološkim čimbenicima, životnim navikama, spolu, dobi i komplikacijama samog tumora. U dijagnostici raka pluća rabe se radiološke, endoskopske, citološke/histološke, scintigrafske metode. U liječenju se rabi kirurško liječenje, radioterapija, kemoterapija, međusobna kombinacija svih spomenutih i simptomatsko liječenje. Odabir načina liječenja ovisi o kliničkom stadiju. Temelji zdravstvene skrbi bolesnika s karcinomom pluća su rano otkrivanje, postavljanje pravovremene dijagnoze, liječenje i adekvatna zdravstvena njega, psihološka potpora i rehabilitacija. Medicinska sestra onkološkom bolesniku pruža pomoć kod zadovoljavanja osnovnih ljudskih i životnih potreba, a cilj je unaprijediti njihovo zdravlje, očuvati postojeće zdravlje te spriječiti daljnji gubitak zdravlja. Vrlo je važno pružanje psihološke pomoći i potpore bolesniku i njegovoj obitelji.