Čovjek je svojim djelovanjem danas postao najveći neprijatelj prirode. Od razvoja industrije koja je od vodećih uzroka onečišćavanja prirode do otpada i njegovog nagomilavanja, koje je uz industriju jedan od većih problema današnjice. Probemi se trebaju početi rješavati, a jedno od rješavanja je recikliranje spomenutog otpada koji će smanjiti nagomilavanje na odlagalištima. Jedna od metoda recikliranja je kompostiranje, koje osim što smanjuje hrpe na odlagalištima, povoljno djeluje na okoliš, jer obnavlja tla, smanjuje emisiju stakleničkih plinova sa odlagališta i mogućnost pojave požara. Otpad koji se može kompostirati je komunalni otpad, odnosno kuhinjski otpad koji je dio komunalnog otpada, a upravo on uzrokuje štete na odlagalištima. Kompostiranje oponaša prirodni tijek razgradnje biootpada. Zbog velike količine onečišćivača u okolišu (tlo, voda, zrak) koji se godinama nakupljaju, sam proizvod kompostiranja može sadržavati razna onečišćivala: od teških metala, pesticida, PCB-a i drugih organskih onečišćivača. Pojava procjednih voda, glodavaca i muha, također može biti jedan od sanitarnih aspekata pri kompostiranju. Da kompost ne bi onečistio okoliš i postao korisna tvar, potrebno je provoditi redovite kemijske analize te tako pratiti koncentracije onečišćivača.