Napisani završni rad koncipiran je kao pregledni rad koji će kroz razradu približiti temu smetnji pamćenja nakon stečene ozljede mozga. Svrha je prikazati kako stečene ozlijede mozga, s naglaskom na traumatske ozlijede mozga, utječu na pamćenje i izvođenje aktivnosti. U radu su objašnjeni pojmovi traumatske ozljede mozga, učestalost traumatskih ozljeda mozga u populaciji te mehanizmi nastanka i varijable o kojima ovisi oporavak. Traumatska ozljeda mozga, po jačini, podijeljena je u tri kategorije, blagu, umjerenu i tešku. Ozlijede blagog stupnja događaju se u 72% slučajeva, oko 8% slučajeva svrstano je u umjerene, u teške spada također 8% slučajeva, dok ostali ne prežive traumu. Postoji više načina na koji klasificiramo traumatske ozljede mozga, a najpoznatiji je Glasgowska ljestvica kome te kako bi mogli pratiti napredak funkcija koristi se Rancho Los Amigos Skala kognitivnog funkcioniranja. Najčešća posljedica traumatskih oštećenja mozga su teškoće s pamćenjem. Radni terapeut procjenama poput Rivermead bihevioralnog testa pamćenja, kratkog ispitivanja mentalnog statusa, kontekstualnog testa pamćenja procjenjuje stupanj oštećenja pamćenja. Uloga radnog terapeuta je postići najveću moguću neovisnost u aktivnostima samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena. U rehabilitaciji pamćenja sudjeluje tim stručnjaka te je zajednički cilj maksimalno oporaviti pamćenje te poboljšati kvalitetu života pojedinca. Radni terapeut u radu koristi metode kao što su remedijacija, učenje specifičnog znanja te korištenje vanjskih pomagala.