Najčešće korištena definicija stresnih situacija jest ona u kojoj zahtjevi novonastale situacije prijete da nadmaše kapacitet prilagodbe pojedinca. Svaka osoba je u nekom trenutku u životu doživjela izloženost i sučeljavanje sa stresnim situacijama na zajedničkoj, socijalnoj i međuljudskoj razini. Kako se prilagođavamo stresorima, govori nam o zdravlju naše okoline te na kraju i nas samih. Akutni stresni odgovori kod mladih i ujedno zdravih pojedinaca uglavnom su adaptivni, i ne narušavaju opće zdravstveno stanje. Pojedinci koji su optimistični i imaju pozitivne reakcije na problematične situacije mogu imati koristi od takvih iskustava i dobro se nose s kroničnim stresorima. Suprotno tome, ako su stresori prejaki ili je sposobnost za prilagođavanje na podražaj preniska, osobito kod pojedinaca koji su ranjivi zbog starosti, genetskih ili konstitucijskih čimbenika, to često može dovesti do bolesti. Akutni stresni odgovor uključuje aktivaciju i samu migraciju stanica urođenog imunološkog sustava. Taj učinak posreduju proupalni citokini. Tijekom razdoblja kronične stresne situacije, kod inače zdrave osobe, kortizol suzbija distribuciju protuupalnih citokina. Ali kod pojedinaca s autoimunom bolešću ili obolijevanjem od kroničnih bolesti, produljeni stres može uzrokovati da proinflamatorna proizvodnja citokina ostane kronično aktivirana, što dovodi do pogoršanja patofiziologije i simptomatologije.