Kardiovaskularne bolesti su čelni uzrok smrti u svijetu, a velik broj ljudi može osjetiti trajne posljedice vezane uz zdravlje, radnu sposobnost, materijalno stanje, životno funkcioniranje i imati izmijenjene socijalne odnose s drugim ljudima. Prema podacima koje iznosi Svjetska zdravstvena organizacija 30% sveukupne smrtnosti u svijetu je proizlazi iz kardiovaskularnih bolesti. Liječenje pacijenata oboljelih od KVB je dugotrajno i skupo, a kvaliteta života im je narušena. Iz tog razloga je vrlo bitno rano otkrivanje i liječenje bolesti srca i krvnih žila uz prevenciju nastanka bolesti i edukacije pacijenta pri čemu medicinska sestra ima vrlo bitnu ulogu. Poremećaji srčanog ritma su najčešće prouzrokovani zbog bolesti srca i krvnih žila (infarkt miokarda, kardimiopatija, nestabilna angina pektoris, arterioskleroza, hipertenzija, bolest srčanih zalisaka, degenerativne i kongenitalne bolesti srca). Čimbenici koji mogu uzrokovati ili doprinose razvoju aritmije su poremećaji elektrolita, hipoksija, hormonski poremećaji, droge, lijekovi, otrovi, alkohol, kofein. Aritmije ili poremećaji srčanog ritma manifestiraju se poremećajima provođenja i/ili abnormalnosti nastanka električnog impulsa. Pri liječenju aritmija, osim farmakološke terapije koriste se metode poput kardioverzije, defibrilacije, radiofrekventne ablacije, ugradnje ICD uređaja i elektrostimulatora. Medicinska sestra ili tehničar moraju prepoznati poremećaj ritma i provođenja pri čemu je važna sestrinska anamneza, poznavanje simptoma aritmije i osnova EKG-a. Rad s takvim bolesnicima zahtijeva veliku pažnju, znanje, iskustvo i kontinuiranu edukaciju medicinskih sestara i tehničara.