Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, u razvijenim zemljama moždani udar je treći uzrok smrtnosti a drugi invalidnosti (1). Veliki je postotak motoričkih, kognitivnih i funkcionalnih oštećenja koja nastaju moždanim udarom i postanu kronična. Oporavak od moždanog udara najizraženiji je u ranoj fazi oporavka zbog neuroplastičnosti to jest sposobnosti mozga da se nakon oštećenja remodulira. Velik je broj istraživanja u kojima su dobiveni suprotni zaključci o povezanosti i učinku kognitivnog statusa na motorički i funkcionalni status. Neka su utvrdila da kognitivni status nema značajniji utjecaj na motorički i funkcionalni oporavak, dok druga pokazuju da postoji značajan utjecaj kognitivnog statusa na funkcionalni i motorički oporavak te da postoje fizioterapijske tehnike koje su se pokazale boljima za rad s kognitivno oštećenim pacijentima. Mnogo je faktora koji utječu na oporavak od moždanog udara a viši rezultati na FIM i Barthel indeksu povezani su s boljim funkcionalnim oporavkom. Procijeniti motorički, funkcionalni i kognitivni status te oporavak istih važno je radi planiranja, a njihovu međuovisnost radi unapređenja fizioterapijske intervencije (5). Cilj provedenog istraživanja bio je provjeriti imaju li pacijenti s normalnim kognitivnim statusom u ranoj fazi oporavka od moždanog udara značajno bolji funkcionalni i motorički status te kratkoročni oporavak nakon 1 do 3 tjedna. Također, cilj je bio utvrditi postoji li i kolika je povezanost između kognitivnog statusa i stupnja lezije, zahvaćenosti lijeve i desne polutke, ljevostrane i desnostrane slabosti te motoričkog, funkcionalnog statusa i oporavka u ranoj fazi oporavka od moždanog udara. U istraživanju su sudjelovala 23 ispitanika oba spola, prosječne dobi 74 godina s moždanim udarom (većini prvim) različite razine obrazovanja, komorbiditeta i stupnja lezije koji su liječeni u Općoj županijskoj bolnici Požega. Kriterij za uključivanje u istraživanje bila je potvrđena dijagnoza cerebrovaskularnog inzulta ishemijskog ili hemoragijskog tipa te uključenost u fizioterapijski tretman. U dvije vremenske točke Barthelovim indeksom (BI) procijenjen je funkcionalni status, a motorički status Testom ustani i kreni (TUG). Kognitivni status deseti dan nakon moždanog udara (ili kod nekih dan prije otpusta) procijenjen je Brzom procjenom mentalnog statusa (MMSE). Rezultati istraživanja pokazali su da pacijenti s normalnim kognitivnim statusom u ranoj fazi oporavka od moždanog udara imaju statistički značajno bolji funkcionalni status. Nadalje smo utvrdili da pacijenti s normalnim kognitivnim statusom u ranoj fazi oporavka imaju statistički bolji kratkoročni funkcionalni oporavak, dok se motorički oporavak nije razlikovao. Kognitivni status nije bio povezan sa stupnjem lezije, zahvaćenosti lijeve i desne polutke te ljevostranom ili desnostranom slabosti. Zaključno se može reći da je istraživanje pokazalo da je kognitivni status značajno povezan s motoričkim i funkcionalnim statusom te oporavkom nakon moždanog udara kod pacijenata starije životne dobi. Ovaj bi nalaz trebalo uzeti u obzir pri planiranju i provedbi fizioterapijske intervencije. U budućim istraživanjima na većim uzorcima potrebno je podrobnije istražiti prirodu ove povezanosti što bi pružilo mogućnost razrade smjernica za praksu.