Provođenje oralne higijene važno je zbog zaštite zdravlja i sprječavanja bolesti poput karijesa, parodontitisa i gingivitisa. Zubni karijes jedna je od najučestalijih infektivnih bolesti suvremenog čovjeka. Oko 60 – 90% djece školske dobi i gotovo sve odrasle osobe tijekom života imaju barem jedan karijes. Stanje oralne higijene u Hrvatskoj nezadovoljavajuće je zbog loše razvijene svijesti o provođenju higijene zuba i usne šupljine. Prema istraživanju iz 2015. godine 11% ispitanika uopće ne održava zubnu higijenu korištenjem četkice za zube, a isto toliko nikada ne upotrebljava ni zubni konac. Otkriće antikarijesnih svojstava fluorida jedno je od najvažnijih u povijesti dentalne medicine. Nakon što je dokazano da fluor ima važnu ulogu u sprječavanju nastanka karijesa, razvijene su različite metode unosa fluora u organizam. Postoji stalna potreba za razvijanjem novih metoda kako bi se smanjila incidencija karijesa i poboljšalo oralno zdravlje. Uporabom fluorida caklina postaje otpornija na štetne agense. Osnovna je podjela primjene fluora podjela na sistemsku i topikalnu fluoridaciju. Fluoridni spojevi za topikalnu fluoridaciju, čija je primjena danas veoma raširena, predstavljaju značajan izvor fluorida za organizam. Topikalna fluoridacija smatra se najučinkovitijim preventivnim postupkom primjene fluorida uz minimalni rizik. Međutim, veoma je važna pravilna upotreba fluoridnih preparata kako u organizam ne bi dospjele prevelike količine fluorida koje mogu uzrokovati ozbiljne posljedice. Jednako je važno i to koji se fluoridni spojevi dodaju za izradu određenih preparata kako ioni fluora ne bi reagirali s ostalim sastojcima i postali nedjelotvornima. Osim uporabe fluoridnih preparata važnu ulogu u sprječavanju nastanka karijesa ima prehrana i oralna higijena. Hrana koja sadrži probavljive ugljikohidrate predstavlja potencijalni rizik za razvoj karijesa. Ukoliko se utvrdi da način prehrane utječe na povećanu pojavnost karijesa, trebalo bi ga promijeniti.