Rad radioloških tehnologa i ostalih djelatnika bolnice, kao što su medicinske sestre, liječnici, laboratorijski tehničari, zahtijeva instrumentiranje oštrim i ponekad kontaminiranim predmetima čije se rukovanje mora provoditi s posebnom pažnjom uz prethodnu edukaciju. Prilikom rukovanja oštrim predmetima treba biti svjestan rizika mogućnosti dolaska do ubodnog incidenta i do zaraze krvlju prenosivim bolestima, ali zdravstveni djelatnici trebaju biti i educirani o tome kako se najbolje zaštititi od incidenta i prijenosa zaraze. Korištenjem pribora za osobnu zaštitu, pridržavanjem zaštitnih postupaka i provođenjem propisane procedure za rukovanje oštrim predmetima uvelike smanjuje mogućnost profesionalne ekspozicije. U slučaju da zbog nesretnih okolnosti dođe do izloženosti, djelatnici moraju znati kako tretirati ranu nakon ubodnog incidenta, koje informacije zabilježiti i kome se obratiti kako bi prijavili ozljedu na radu. Ubodni incident uz fizičke ozljede dovodi do zabrinutosti ne samo izloženog djelatnika već i njegovih bližnjih koji strahuju za njegovo/njezino zdravlje. Stoga, kako bi se što prije otkrilo je li došlo do zaraze postoje testovi čiji nalazi budu gotovi unutar istog dana od uzimanja uzorka. Brzina dobivanja nalaza smanjuje emocionalne teškoće i vremenski period od ubodnog incidenta do početka primjene medikamentozne profilakse koja može spriječiti daljnji nastavak širenja infekcije, ali i bolnicama smanjuje financijske troškove za provođenje ponekad nepotrebne postekspozicijske profilakse skupim lijekovima. Dokazano je da je postekspozicijska profilaksa vrlo učinkovita u sprječavanju širenja infekcije, ali kod neopravdanih korištenja može dovesti do razvoja nuspojava na lijekove koji se primjenjuju. Stoga je važno pravilno procijeniti kojim izloženim djelatnicima je potrebno medikamentozno liječenje, a kojima nije.