Karcinom dojke jedna je od najčešćih zloćudnih bolesti koje uzrokuju veliku smrtnost u žena. Najčešće je dijagnosticiran ženama koje su zakoračile u pedesetu godinu života, no to ne isključuje mogućnost da i mlađe žene obolijevaju od ovakvog oblika raka. Otkrivanjem karcinoma u ranom stadiju donosi veće mogućnosti za njegovo izlječenje. Mamografija je digitalna slikovna metoda koja koristi ionizirajuće zračenje u oslikavanju parenhima dojki, što je osobito značajno u detekciji zloćudnih bolesti. Obzirom na ograničenja standardne mamografije kao novija dijagnostička metoda uvedena je tomosinteza. Snimanje u slojevima koje pruža više informacija za precizniju i jasniju detekciju promjena u tkivu. Važno je spomenuti razliku doze standardne mamografije i tomosinteze te reći da je razlika 2D (''standarnda mamografija'') i DBT (engl. ''digital breast tomosynthesis'') značajna, dobivene doze ne prelaze one koje su propisane ''Pravilnikom o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja'' (''NN 42/2018, 9. 5. 2018.'') (1). Radiološki tehnolozi kao zdravstveni djelatnici koji provode mamografski pregled upoznati su s namještajem pacijentica za pregled, mogućim rezultatima i zaštitom od zračenja koja je ključna u njihovom poslu. Sve to potrebno je kako bi pregled prošao uspješno i bezbolno za samog inženjera i pacijentice