Kronična bolest živčanog sustava općenit je pojam, misli se na bolest središnjeg živčanog sustava koja utječe na neurone. Ova široka kategorija bolesti uključuje multiplu sklerozu, razne vrste demencije, epilepsiju, Parkinsonovu bolest, bolest motoneurona i mnoge druge bolesti. Te bolesti u velikim količinama utječu na radno stanovništvo i uobičajeni su razlozi za bolovanje i prijevremeno umirovljenje, ali su i razlog propadanja privatnih odnosa, koje obično dovode do raspada obitelji i donose brojne socio-ekonomske posljedice. Multipla skleroza (MS) je kronična imunosno posredovana demijelinizirajuća bolest središnjeg živčanog sustava. To je najčešća netraumatična bolest kod mladih koja uzrokuje invaliditet. Klinički tijek multiple skleroze može biti vrlo promjenjiv. Od vrlo blagog, u kojem ljudi imaju nizak stupanj invaliditeta čak i mnogo godina nakon dijagnoze, do agresivnog, u kojem postoji značajno neurološko oštećenje u jako kratkom vremenu. Predviđanje u kojem će se smjeru bolest razvijati jedan je od najtežih zadataka za neurologa jer ovisi o tome koji će pristup započeti s liječenjem osobe s ovom bolesti. Epilepsija je paroksizmalna disfunkcija središnjeg živčanog sustava koja je povezana s prekomjernim, sinkroniziranim i u početku ograničenim probojima neurona. Epilepsija je jedna od najčešćih kroničnih neuroloških bolesti. Pedeset milijuna ljudi u svijetu pati od epilepsije, najmanje šest milijuna ljudi u Europi pati od epilepsije, a 15 milijuna ljudi će patiti od epilepsije tokom svog života. Pravodobnim liječenjem i optimalnim izborom antiepileptičkih lijekova ili njihovim kombinacijama, 75% oboljelih od ove bolesti može biti bez napadaja i voditi kvalitetan život Parkinsonova bolest jedna je od najčešćih neurodegenerativnih bolesti, prosječna dob početka je 60 godina, a najčešće preko 50 godina. Bolest je dobila ime po Jamesu Parkinsonu, koji je bolest prvi opisao u svojoj čuvenoj knjizi "Potresna paraliza" 1817. godine. Zbog promjenjive prirode Parkinsonove bolesti, teško je procijeniti potrebe osobe s tim stanjem. To potiče potrebu za zdravstvenom njegom orijentiranom na osobu. To znači usredotočiti se na individualne potrebe svakog bolesnika s Parkinsonovom bolesti , i usredotočiti se na činjenicu da im život nije definiran tim stanjem u kojem se nalaze. Moždani udar je i dalje treći vodeći uzrok smrti u svijetu i uzrok smrti broj jedan u Republici Hrvatskoj. Osim toga, moždani je udar glavni uzrok invaliditeta u Hrvatskoj i u svijetu. Također moždani udar više ne pogađa samo starije osobe. Posljednjih godina moždani je udar sve češći među pacijentima u njihovoj najproduktivnijoj dobnoj skupini, što ga čini glavnim zdravstvenim i ekonomskim problemom. Prevencija je i dalje najvažniji pristup moždanom udaru.