U svibnju 2014., Svjetska zdravstvena skupština, Svjetska zdravstvena organizacija, jednoglasno je usvojila rezoluciju o palijativnoj skrbi koja daje jasne preporuke državama članicama Ujedinjenih naroda, poput uključivanja palijativne skrbi u nacionalnu zdravstvenu politiku i u dodiplomske kurikulume obrazovanja za zdravstvene radnike i kojom ističe kritičnu potrebu da države osiguraju adekvatnu opskrbu osnovnim-lijekovima za palijativnu skrb, posebno onima potrebnim za ublažavanje boli. Ova rezolucija nosi i velike izazove jer svake godine preko 20 milijuna bolesnika na kraju života treba palijativnu skrb. 1990. godine Svjetska zdravstvena organizacija je pokrenula strategiju javnog zdravlja radi integriranja palijativne skrbi u postojeće zdravstvene sustave. To je uključivalo savjete i smjernice vladama o prioritetima i načinu provedbe nacionalnih programa palijativne skrbi nacionalnih programa suzbijanja raka gdje bi palijativna skrb trebala biti jedna od ključnih komponenti sveobuhvatne skrbi. Postavljanje i kontinuitet sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj predstavlja jedan od državnih prioriteta te je sastavni dio Nacionalne strategije razvoja zdravstvenog sustava 2012. - 2020., a koja sadrži opis zakonskog i organizacijskog okvira u palijativnoj skrbi te mjere od prioriteta koje su vezane uz strategije razvoja palijativne skrbi. Medicinska sestra u palijativnoj skrbi višestruki je aktivni sudionik koji neposredno provodi zdravstvenu njegu, koordinira i rukovodi s cjelokupnim procesom zdravstvene skrbi. Ona provodi, planira i evaluira zdravstvenu njegu, kontinuirano prati stanje bolesnika i obitelji i surađuje s ostatkom tima. Medicinske sestre palijativne skrbi dio su multidisciplinarnog tima, odgovorne su za procjenu i planiranje izravnih potreba skrbi, pružaju tjelesnu i emocionalnu utjehu uz poštivanje holističkog pristupa. Medicinske sestre palijativne skrbi povezuju članove tima s obitelji i bolesnikom, uz uvažavanje potreba obitelji za empatičnom komunikacijom i pružanjem podrške.