Kralješnica je uključena u svaki pokret i održavanje ravnoteže tijela i to je razlog izloženosti velikim opterećenjima i podložnosti oštećenjima. Ozljede kralješnične moždine ometaju funkciju između mozga i tijela te se mogu klasificirati na različite načine. Incidencija pojavnosti ozljeda iznosi oko 4% svih ozljeda lokomotornog sustava. Takve ozljede uzrokuju lom, nagnječenje ili izbočenje kralješaka, a tri najčešća uzroka su prometne nesreće, padovi s visine i sportske ozljede (skok u vodu). Neposredno nakon nastanka ozljede vrlo je važno pravilno pružiti prvu pomoć. Ozljeda vratne kralježnice manifestira se gubitkom funkcije pokretanja i raznih osjeta, bolovima u leđima, gubitkom ravnoteže i kontrole sfinktera te teškoćama u disanju. Osim neuroloških poremećaja, javljaju se razne komplikacije ostalih organskih sustava (respiratorni, kardiovaskularni, integumentarni, mišićno-koštani, gastrointestinalni te urogenitalni sustav). Komplikacije koje se jave predstavljaju društvene, emocionalne, psihološke te ekonomske poteškoće, kako za bolesnika, tako i za njegovu obitelj i blisku okolinu. Obrada bolesnika do konačne dijagnoze zahtijeva složenu dijagnostičku obradu. Osnovno načelo liječenja ozljeda kralješnice i kralješnične moždine jest konzervativno i operacijsko liječenje. Konzervativno liječenje se odnosi na imobilizaciju pomoću ortoza i proteza. Operacijsko liječenje zahtijeva postojanje određenih indikacija poput neurološkog deficita, politraume, različitih deformacija, te uključuje prijeoperacijsku pripremu, intraoperacijsko zbrinjavanje i poslijeoperacijsku zdravstvenu njegu. Proces liječenja je dugačak i uz posljedice donosi niz psiholoških problema. Kako bi se smanjio utjecaj posljedica onesposobljenosti provode se tri vrste rehabilitacije: medicinska, psihološka i socijalna. Medicinska sestra predstavlja nezaobilazan dio multidisciplinarnog tima te sudjeluje u postoperacijskoj njezi bolesnika. Najviše pažnje valja posvetiti provođenju intervencija koje označuju neposrednu fizičku pomoć u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. Također, medicinska sestra educira i osigurava socijalnu podršku bolesniku i njegovoj obitelji. Cilj liječenja i rehabilitacije bolesnika je smanjenje štetnih posljedica neurološkog oštećenja te unapređenje funkcijskih sposobnosti, povratak u svakodnevicu s osjećajem korisnosti za sebe, obitelj i okolinu. U radu će biti prikazane sestrinske intervencije u perioperacijskoj zdravstvenoj njezi bolesnika s ozljedom kralješnice i kralješnične moždine.