Bol je neugodno tjelesno i mentalno, odnosno emocionalno iskustvo. Funkcija boli u ljudskom tijelu je da upozorava na potencijalna oštećenja. Postoje razne teorije koje pokušavaju objasniti fenomen nastanka boli: teorija specifičnih receptora, teorija sumacije i kodiranja živčanih impulsa, teorija kontrole prolaza (Gate-Control teorija), teorija neuromatrica itd. Doživljavanje boli je subjektivno iskustvo te se ne može izmjeriti. Za procjenu intenziteta boli koriste se razne metode poput verbalnih, numeričkih i grafičkih ljestvica te slikovni prikazi. Postoje razni parametri za klasifikaciju boli. Glavna podjela je prema lokaciji, trajanju i uzroku. Prema lokaciji bol se dijeli na perifernu i visceralnu, prema uzroku na organsku i psihogenu te prema trajanju na akutnu i kroničnu. Kronična bol je bol koja traje duže od tri mjeseca. Utječe na čovjekovu snagu, izdržljivost i fleksibilnost. Doživljaj boli ovisi o raznim fiziološkim, psihološkim i sociokulturološkim aspektima. Osim samog utjecaja na doživljavanje boli, psihološki čimbenici mogu biti uzrok boli. Psihološki čimbenici koji utječu na oblikovanje boli su: proživljena iskustva, emocije, očekivanje, sugestija, osobine ličnosti, situacijske varijable, pažnja i strategije suočavanja s boli. Ljudi koji pate od kronične boli imaju veću vjerojatnost razvijanja psihičkih poremećaja depresije i anksioznosti. U liječenju kronične boli sudjeluje multidisciplinarni tim koji se sastoji od liječnika različitih specijalnosti, medicinske sestre, kliničkog psihologa, fizioterapeuta i radnog terapeuta. Fokus radno-terapijske intervencije je okupacija. Cilj je postići maksimalno moguće funkcioniranje u svakodnevnim aktivnostima te povećati kvalitetu i zadovoljstvo života klijenta.