Nesretni slučajevi u zdravstvu postaju svakodnevnica. Bolesnici počinju otvoreno progovarati o liječničkim greškama pa su česta i pravna rješavanja problema. To utječe na cjelokupni zdravstveni sustav, liječnike i na javnost. U Republici Hrvatskoj postoji pravna regulativa vezana uz odgovornost liječnika. Liječnici i drugi zdravstveni djelatnici imaju građansku odgovornost, ali njihovi postupci podliježu kaznenim, prekršajnim i stegovnim mjerama. Odgovornost je rezultat pružanja zdravstvenih usluga i pomoći, a osiguranje od profesionalne odgovornosti je još uvijek dobrovoljno. Osiguravajuće tvrtke ponekad ni nemaju u ponudi takvu vrstu osiguranja. Osim zakonske i pravne regulative, odgovornost liječnika je određena etičkim kodeksima kojih se u radu liječnici trebaju pridržavati. Liječnik nije samo profesija jer liječnička greška može imati teške posljedice. Liječničke greške se dijele na one koje su nastale činom i one koje su nastale da se ništa nije činilo. One mogu biti teže i/ili lakše, greške tijekom obavljanja intervencija, dijagnostičkih i terapijskih postupaka, mogu biti tehničke, opće, greške u komunikaciji i organizaciji. U medicini se događaju greške. U tijeku liječenja se događaju komplikacije koje mogu biti rezultat rada liječnika, ali ponekad do njih dolazi i radi postupanja samih bolesnika. Broj stanovnika na svjetskoj razini raste pa tako raste i broj liječničkih grešaka. Bez obzira na napredak medicine, nerealno je očekivati da greške nestanu ili da svi postupci koje liječnici poduzimaju imaju pozitivan utjecaj i ishod na zdravlje bolesnika. Liječničke greške su javnozdravstveni problem jer one najčešće uzrokuju neki oblik invalidnosti bolesnika i/ili smrt ali i opterećuju zdravstvo zbog naplate štete oštećenima. Liječnička greška je greška koja se ne bi smjela dogoditi ali događa se bez obzira što medicina napreduje, edukacija liječnika je kontinuirana i vrlo složena, a dijagnostički i terapijski postupci sofisticirani i napredni.