Abstract | Stres se smatra normalnom pojavom u svakodnevnom životu i svako živo biće u nekim je periodima svog života više ili manje izložen stresu. Stres je utvrđen kao bolest od dvadesetog stoljeća, te se ova bolest promatra kao komplicirana i dinamična transakcija između pojedinaca i njihova okruženja. Odgovor na stres može biti fizičke, psihološke, emocionalne ili duhovne prirode, a obično je kombinacija ovih dimenzija. Stres može nastati iz jedne ili više dimenzija i može biti unutarnji ili vanjski. Sestrinstvo je profesija, koja obuhvaća autonomnu i suradničku skrb pojedinaca svih dobnih skupina, obitelji i šire zajednice, te pacijenata, u svim uvjetima i okolnostima. Uključuje promociju zdravlja, prevenciju bolesti i njegu bolesnih, invalidnih i umirućih ljudi. Stres je dio ljudske svakodnevice i utječe na sve aspekte ljudskih aktivnosti. Sestrinstvo je, kao i druge zdravstvene profesije, poznato po prekomjernom radu svojih profesionalaca. Zapravo je dokazano da je rad u zdravstvu trajni izvor stresa, kao i da je razina stresa među zdravstvenim radnicima viša od one kod ostalih radnika. U zanimanjima, gdje je susret sa stotinama ljudi dio rutine, incidencija pojave stresa je učestalija. Ovo je priroda sestrinske profesije, s popratnim učincima na fizičku i psihološku dobrobit medicinskih sestara. Svjetska zdravstvena organizacija stres je označila svjetskom epidemijom, jer je primijećeno da je stres povezan s 90% posjeta liječnicima. Poznato je da je sestrinska profesija stresna u cijelom svijetu, te da kao takva ima štetne učinke na fizičko i psihičko blagostanje pojedinca. Sestrinstvo je kao poziv per se emocionalno, fizički i psihološki zahtjevno. Stres u obavljanju posla medicinske sestre ispoljava organizacijsku nesposobnost, veliku fluktuaciju osoblja, bolest, izostajanje s posla, smanjenu kvalitetu i količinu skrbi, povećane troškove zdravstvene zaštite i smanjeno zadovoljstvo poslom. U radu se ispituju izvori stresora u radu medicinske sestre, kao i reperkusije akumuliranog stresa, te mogući organizacijski pristupi detekcije stresora, kao i ex ante strategije ublažavanja stresnih okolnosti u radu. |