Abstract | Svaka društvena zajednica trebala bi skrbiti o zdravlju djece. Kada govorimo o zdravlju djece, mislimo na njihovo psihofizičko zdravlje za koje je neophodna kvalitetna, uravnotežena i nutricionistički vrijedna prehrana kako bi se osigurao optimalni rast i razvoj djece od samog rođenja. Prema svjetskim smjernicama dijete bi u šest mjeseci od rođenja trebalo udvostručiti svoju porođajnu tjelesnu masu, dok bi optimalan rast i razvoj kroz godinu dana bio da se utrostruči. Također, u prvim mjeseci djetetova života vrlo je važno majčino mlijeko preko kojeg dijete ne dobiva samo potrebne hranjive tvari, vitamine i minerale, već i antitijela za obranu organizma od vanjskih utjecaja. Dojenje osim nutritivne važnosti ima veliki učinak na psihički razvoj djeteta jer se kroz proces dojenja, dijete povezuje s majkom na emocionalnoj razini, osjeća sigurnost i razvija se privrženost. Dojenje predstavlja najbolji način prehrane djeteta u dojenačko doba, ali ukoliko dojenje nije uspostavljeno ili je kontraindicirano, tada Svjetska zdravstvena organizacija promiče prehranu adaptiranim mlijekom koje predstavlja najkvalitetniju zamjenu za majčino mlijeko radi posebno prilagođenih sastojaka. Od šestog mjeseca nadalje, uz majčino mlijeko odnosno adaptirano mlijeko pomalo se počinje dojenčadi uvoditi namirnice po pravilima struke. Kod uvođenja namirnica važno je istaknuti da se namirnice uvode postepeno i kada je za njih vrijeme odnosno kada je probavni sustav djeteta spreman. Medicinska sestra ima značajnu ulogu kod prehrane dojenčeta, a sve započinje još u trudnoći jer mora educirati buduće majke o prednostima dojenja, tehnikama dojenja, načinima prehrane ukoliko dojenje nije moguće te o uvođenju dohrane. Medicinska sestra u rodilištu majku educira vještini dojenja, sprječava nastanak komplikacija dojenja i o istima podučava majku te joj pruža podršku i motivira je, a nakon otpusta patronažna sestra pruža daljnju edukaciju, motivaciju i podršku majci i djetetu. |