Abstract | Pojava infekcija povezanih sa pružanjem zdravstvene zaštite, pogađa 7–10% pacijenata na hospitalizaciji. Bolničke ili nozokomijalne infekcije razvijaju se četrdeset osam do sedamdeset dva sata od trenutka hospitalizacije. Posebno su osjetljivi na takve infekcije bolesnici u jedinici intenzivnog liječenja, upravo zbog svoje osnovne teške bolesti i vrlo velike vjerojatnosti da će im trebati više njege tijekom boravka u bolnici. Prvo mjesto zauzimaju pneumonije i to u postotku od 20 do 70 %, a od toga se na bolesnike koji su na umjetnoj mehaničkoj ventilaciji, odnosi čak 80%, a i poznato je da bolesnici na respiratoru imaju 6 do 21 % veću šansu za razvijanje pneumonija, zatim infekcije urinarnog trakta, infekcije krvotoka – bakterijemija i sepsa, te infekcije rana na mjestu kirurških zahvata. Bolničke infekcije mogu uzrokovati skoro sve vrste mikroorganizama: bakterije, virusi, gljivice i paraziti, no uzrokuju ih najčešće organizmi otporni na antibiotike, a oni su povezani s povećanim obolijevanjem, velikim troškovima i smrtnošću. Postanak i konstantno povećanje broja izoliranih bakterija otpornih na antibiotike iz jedinice intenzivnog liječenja, uzrokovalo je otežano liječenje nekoliko ovih infekcija. S manje novih antibiotika koji su u upotrebi, javlja se opravdani strah da će infekcije tim bakterijama prevladati, ako će njihov broj i dalje rasti. Znatan dio organizacije zdravstvene zaštite predstavlja zdravstvena njega, zbog toga su vrlo važni ispravni postupci u preveniranju i pomaganju pri liječenju bolničkih infekcija. Sustav mjera za prevenciju i sprječavanje širenja intrahospitalnih infekcija je propisan zakonom i pravilnikom o uvjetima i načinu obavljanja mjera za suzbijanje i sprečavanje intrahospitalnih infekcija, a isto tako objavljen je i način provođenja mjera za preveniranje i iskorjenjivanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi kod korisnika kod kojih su mjere provođene. |