Akutna leukemija je sindrom klonalnih zloćudnih bolesti matičnih hematopoeznih stanica. Ukoliko se ne liječi, bolest završava smrtnim ishodom zbog nedostižne funkcije normalne hematopoeze unutar 3 do 6 mjeseci. Akutne su leukemije najčešći zloćudni tumori dječje dobi. Podjednako zahvaća i žene i muškarce, a incidencija akutnih leukemija je od 3 do 5 oboljelih godišnje na 100 000 stanovnika (1). Klinička slika u akutnih leukemija posljedica je ekspanzije i zloćudnog rasta leukemijskog klona tj. infiltracije leukemijskih stanica u različitim tkivima i organima, slabosti funkcije normalne koštane srži zbog potiskivanja leukemijskim klonom, toksičnog djelovanja citostatske terapije i metaboličkih komplikacija (1). Intervencije medicinske sestre kod bolesnika oboljelih od akutne leukemije potrebne su u gotovo svim fazama te bolesti, počevši od akutne faze pa sve do terminalne faze bolesti kada se bolesniku nastoji omogućiti dostojanstvena smrt sa što manje boli i patnje. Intervencije koje provode medicinske sestre/tehničari usmjerene su i na edukaciju između ostalog. Medicinska sestra/tehničar educira bolesnika i njegovu obitelj, uključuje ga u sve terapijske postupke kako bi sam bolesnik imao osjećaj kontrole nad svojim vlastitim životom, uočava sve nove promjene i simptome vezane uz bolesnika i prva je linija komunikacije za bolesnika i obitelj. Sve onkološke medicinske sestre i tehničare mora karakterizirati visoka stručnost i obrazovanje, izuzetno razvijene komunikacijske vještine, moralne kvalitete i visoka doza empatije kako za samog bolesnika tako i za njegovu obitelj.