Abstract | Joga tradicionalno znači sjediniti se s univerzalnom sviješću, no moderni pristup i popularnost joge otvaraju vrata mnogim njenim dobrobitima koje nisu isključivo duhovne ili filozofske. Stari jogijski zapisi daju nam uvid u oblike prakticiranja joge i njene duhovne koristi, no joga, kakva je prenesena na Zapad, poprimila je formu vježbanja i tehnika razvijanja svijesti o disanju i umu. Moglo bi se reći da je mnogima najčešća asocijacija na jogu upravo tjelovježba koja uključuje zahtjevne položaje, gotovo neizvedive. I koliko god je takav marketing loš za prosječnog čovjeka, ono izaziva divljenje i znatiželju: kako su oni došli do toga? I pored učenja položaja za zdravlje tijela, pojedini elementi joga prakse više se bave umom, odnosno vježbanjem prenošenja pažnje, praćenja disanja i mirnijeg disanja, vježbanjem koncentracije i na kraju - meditacije. Ovako kompleksan sustav mogućnosti i potencijalno stil življenja može utjecati na način života, na zdravlje pojedinca, pa tako i psihičko zdravlje. U davna vremena kad su naši preci preživljavali i suočavali se sa stresorima koji su bile prave životne opasnosti, simpatički autonomni živčani sustav savršeno je ispunjavao svoju ulogu navodeći čovjeka (pojednostavljeno) na borbu ili bijeg. Čovjekov stil življenja se drastično promijenio i nekadašnje opasnosti nisu iste kao stresori današnjice, ali naše fiziološke reakcije ostale su iste. Joga se pokazala kao koristan alat za reduciranje upalnih reakcija uzrokovanih stresom, kao i odličan sustav za balansiranje rada autonomnog živčanog sustava i svrhu prevencije nepotrebno jakih stresnih reakcija. Depresija i anksioznost, dva najveća mentalna problema suvremenog čovjeka, uzrokuju mnoge druge probleme kao što su loše funkcioniranje u svakodnevnici, radnoj, obiteljskoj i socijalnoj okolini, a mogu se manifestirati kroz mnoštvo drugih problema povezanih uz alkoholizam, neurodegenerativne bolesti, te naravno samoubojstva. Nije neobično da nas zbog toga jako zanima utjecaj joge na psihičko zdravlje depresivnih i anksioznih pojedinaca, pogotovo u slučajevima gdje je terapija lijekovima iz mnogih razloga nemoguća, te su alternativne metode izbori na koje se pacijenti oslanjaju. Nadalje, osim joge, promatramo utjecaj i razvoj fizioterapije u području mentalnih bolesti, te njezin pristup psihičkim bolesnicima i mnogobrojne informacije o stanju uma koje terapija pokretom odaje dok pridonosi njihovom osvještavanju i iscjeljivanju. |