Abstract | Tuberkuloza (TBC) je bolest otkrivena u 19. stoljeću, a i danas vodeći uzrok smrti od bakterijskih zaraznih bolesti. S obzirom da su uzročnici veoma otporni, mogu se nalaziti u brojnim organima, a najrasprostranjenija je tuberkuloza pluća. Bacili se s osobe na osobu prenose kašljem i iskašljavanjem, a da bi došlo do zaraze potreban je veoma mali broj bacila. Iako svima iz okoline oboljele osobe prijeti zaraza, većina zaraženih nikad ne oboli od tuberkuloze jer njihov imunološki sustav zadrži širenje bacila pod kontrolom. No ipak, veća vjerojatnost da će do zaraze i doći, javlja se kod osoba s oslabljenim imunitetom, kao što su oboljeli od HIV-a, alkoholičari, dijabetičari. S obzirom da bolesnik koji je obolio od tuberkuloze pluća najčešće ima sve simptome (kašalj duži od 3 tjedna, temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita, iskašljavanje krvi) koji mogu nastati uslijed neke druge bolesti, brza i pouzdana dijagnostika je od iznimne važnosti za daljnji tijek bolesti. Javno zdravstveni djelatnici imaju najvažniji ulogu u izlječenju uzimanjem točne anamneze, obavljanjem detaljnih pretraga, kao što su radiološke pretrage, tuberkulinski kožni test, krvni imunološki testovi i mikrobiološke pretrage, te na kraju provođenjem prikladnog terapijskog režima antituberkuloticima koje je potrebno uzimati redovito, dovoljno dugo i kombinirano. Na prevenciju oboljenja može utjecati svatko pokrivanjem usta pri kašljanju, pravilnom prehranom, izbjegavanjem duhana i alkohola, higijenom okoliša, ali i edukacijom i širenjem svijesti o važnosti sprječavanja zaraze tuberkulozom. U Hrvatskoj su mjere prevencije tuberkuloze definirane Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Naputkom za suzbijanje i sprječavanje tuberkuloze. |