Hemostaza je fiziološki odgovor tijela na ozljedu krvne žile i dovodi do zaustavljanja krvarenja stvaranjem ugruška. Istodobno sprječava stvaranje ugruška negdje drugdje u cirkulaciji. Komponente koje sudjeluju u koagulaciji krvi su endotel i endotelne stanice, trombociti, fibrinogen i faktori zgrušavanja. Hemostazu dijelimo na primarnu i sekundarnu te se svaka dijeli u nekoliko faza. Nakon ozljede dolazi do vazokonstrikcije stijenki krvne žile, koja je to jača što je jače oštećenje krvne žile. Primarna hemostaza je odgovorna za agregaciju trombocita i stvaranje „trombocitnog čepa“ i dijeli se u tri faze, uključujući adheziju, aktivaciju i promjenu oblika te agregaciju trombocita. Sekundarna hemostaza predstavlja kaskadu koagulacije koja je odgovorna za stvaranje čvrstog fibrinskog ugruška. Također se, kao i prva hemostaza dijeli na tri faze: inicijacija, pojačanje i razmnožavanje. Ove tri faze predstavljaju stanični model hemostaze. Sve faze zgrušavanja kontrolirane su antikoagulantnim procesima. Kaskada koagulacije je složen proces i za njeno normalno funkcioniranje potrebni su mnogi faktori, ko-faktori i molekule. Kalcij, fosfolipidi i vitamin K neophodni su ko-faktori za pravilno zgrušavanje Za otapanje čvrstog fibrinskog ugruška odgovoran je fibrinolitički sustav, koji je, također, kontroliran inhibitornim proteinima. Sprječava i nastanak ugruška u zdravim krvnim žilama. Hemostaza radi na principu pozitivne povratne sprege. Kada se jednom počne stvarati trombocitni čep, unutar nekoliko minuta, dolazi do njegovog širenja na okolnu krv. Kada se bilo koja komponenta hemostaze poremeti dolazi do različitih poremećaja. Stoga je važna ravnoteža između prokoagulantnih i antikoagulantnih sustava. Poremećaje hemostaze dijelimo na bolesti trombocita i bolesti koagulacije. Bolesti mogu biti nasljedne ili stečene. Stečene su učestalije i vezane su uz neku osnovnu bolest. Poremećaji su karakterizirani krvarenjem ili trombozom.