O zdravlju medicinske sestre, najprije emocionalnom, ovisi i zdravlje bolesnika. Loše psihičko zdravlje medicinske sestre dovodi do loše i nepotpune zdravstvene njege. Pružanje zdravstvene njege potencijalno je iscrpljujući proces jer zahtjeva potpunu psihičku, emotivnu i fizičku predanost medicinske sestre bolesniku. Stres je širok pojam koji označava stanje u kojem osoba psihički, fizički i emotivno reagira specifičnim načinom na razne životne situacije i zahtjeve. Stresor jest vanjski podražaj ili stimulus koji utječe na pojavu stresa kao reakcije. U sestrinstvu kao profesiji razlikuju se tri vrste stresora, a to su: opći, specifični i neočekivani stresori. Mogući stresori medicinskih sestara koje rade u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući su: samostalno provođenje medicinsko tehničkih postupaka, rad sa raznim dobnim skupinama bolesnika, hitne situacije, ulazak u bolesnikov dom, nepredvidivost socioekonomskih uvjeta u kojima bolesnik živi, nepredvidivost karaktera bolesnika i obitelji, zahtjevi bolesnika, agresivnost bolesnika, potreba za kontinuiranom edukacijom te preminuli bolesnici u kući. Suočavanje sa stresom moguće je eliminacijom ili reduciranjem stresora, promjenom procjene potencijalne štetnosti stresora ili smanjivanjem stresnih reakcija. Prevencija stresa potrebna je jer ostavlja trajne psihičke i emotivne posljedice koje utječu na kvalitetu pružanja zdravstvene njege. Preporuka je prilikom svakodnevnog suočavanja sa stresnim situacijama provoditi tehnike opuštanja koje mogu biti: vježbe disanja, autogeni trening, progresivna mišićna relaksacija, meditacija ili mindfulness.