Karijes kao jedna od najprevalentnijih bakterijskih bolesti multikauzalne etiologije mora se liječiti, jer njene komplikacije mogu rezultirati i fatalnim ishodom. Posljedice mogu biti i gubitak zuba koji onda zahtjeva protetsko zbrinjavanje zuba kako bi se pacijentu vratila normalna funkcija usne šupljine kao početnog dijela probavnog sustava. Uzrok nastanka zubnog karijesa je kemijsko otapanje tvrdog zubnog tkiva izazvano kiselim metaboličkim proizvodima biofilma koji prekriva zahvaćeno područje. Postoje mnogi načini dijagnosticiranja karijesa, ali jedan od najčešćih su vizualno- taktilni pregled i radiološka pretraga. Sveukupni tehnološki razvoj i nove znanstvene spoznaje doprinijele su efikasnijoj dijagnostici karijesa kao i terapiji karijesa iz čisto operativnog u reparacijski princip. Prevencija karijesa od najranije životne dobi do starosti kroz zdravstveni sustav kontrolama i sistematskim pregledima prilikom koje se određuje klinički status usne šupljine pojedinca važan je za potrebe daljnje sanacije. Davanja uputa o održavanju oralne higijene i prehrane ukoliko je potrebno, stalna motivacija i remotivacija bitne su u prevenciji nastanka karijesa, a mogu se osim kroz sustave kontrola obavljati putem raznih preventivnih programa, promocija zdravlja i akcijskih programa. Neki od tih programa su i Zubna putovnica za bolju kontrolu i prevenciju karijesa kod osnovnoškolaca. Multidisciplinarni pristup zdravstvenih djelatnika svih profila u edukaciji o zubnom karijesu je od bitne važnosti. Vrijednosti karijes indeksa u Republici Hrvatskoj kontinuirano rastu. Adekvatna prevencija koja uključuje edukaciju stanovništva o oralnom zdravlju i kontinuirane kontrole kod stomatologa najefikasniji su način reduciranja pojavnosti zubnog karijesa. Medicinska sestra/tehničar, stomatolozi, ostali zdravstveni djelatnici, te neki djelatnici obrazovnog sustava imaju važnu ulogu u edukaciji populacije o zubnom karijesu