Zglob kuka najveći je paran zglob u ljudskom organizmu. Omogućava velik opseg pokreta te u hodu podržava težinu cijelog tijela, s toga važno je imati funkcionalan zglob kuka. Nažalost kukovi nisu pošteđeni degenerativnih procesa i patologije, a zbog neophodnosti korištenja zgloba kuka pri kretanju oduvijek zauzima povećanu pažnju i interes medicine. Najkompleksniji operacijski zahvat, no i onaj koji omogućava ponovnu funkcionalnost jest zamjena cjelokupnog zgloba kuka totalnom endoprotezom kuka. Iako nije u potpunosti moguće postići normalnu fiziološku razinu pokretljivosti čak ni najsuvremenijim tehnikama, sama zamjena zgloba kuka nesumnjivo bolesniku vraća funkcionalnost, samostalnost i aktivno mjesto u zajednici. Procjena je da 9-10% zamjena zgloba kuka nastaje uslijed razvojnih poremećaja, a ostatak pacijenata degenerativne promjene razvija kroz život. Indikacije za promjenu zgloba kuka su nemogućnost kretanja, bol koja se pogoršava i ne prolazi analgeticima, smanjena pokretljivost, nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, problemi ustajanjem, hodanjem uz i niz stepenice. Bolesti koje dovode do zamjene zgloba kuka mogu biti traume, frakture, razvojne i degenerativne promjene, avaskularna nekroza glave femura, infekcije, neurogena oboljenja. Ugradnja totalne endoproteze predstavlja izazov kako za operatera tako i za medicinske sestre koje se bave zbrinjavanjem takvih pacijenata. Važno je poznavati razloge ugradnje totalne endoproteze te znati pravilno zbrinjavati takve bolesnike. Ističe se potreba za kvalitetnom predoperacijskom psihičkom i fizičkom pripremom kojom smanjujemo komplikacije. Na kirurškom odjelu i pogotovo u radu sa osteosintetskim materijalima aseptičan način rada predstavlja postulat. Važnost kvalitetnog zbrinjavanja bolesnika proizlazi i iz činjenice da se često radi o osobama srednje životne dobi koje su radno sposobne ili su samo privremeno onemogućene u radu zbog nastupljenog invaliditeta. U svakom slučaju osobe dolaze kako bi im se unaprijedila kvaliteta života. Rad medicinske sestre sa pacijentima koji zglob kuka zamjenjuju totalnom endoprotezom zahtjeva poznavanje morfologije i simptoma bolesti, pravila i potrebne pripreme i zbrinjavanja tijekom i nakon operacije. Izvođenje prave operacije na pravome pacijentu sa jasno utvrđenom dijagnozom predstavlja postulat u postupanju medicinskih sestara i liječnika. Upravo potreba za unapređenjem zdravlja iziskuje od medicinskih sestara detaljno poznavanje svih faza u procesu zbrinjavanja pacijenta sa totalnom endoprotezom kuka (TEP) s naglaskom na postupke kojima preveniramo komplikacije, no iste nije moguće uvijek spriječiti. Razumijevanje zašto dolazi do duboke venske tromboze, hipostatske pneumonije, infekcija, krvarenja, luksacija, padova i lomova pomaže unapređenju protokola, prevencije i pravovremene reakcije na komplikacije. Svim sudionicima uključenima u proces zbrinjavanja pacijenta prije, za vrijeme i nakon operacije u cilju je unapređenje zdravlja pacijenta. Iz toga proizlazi kontinuirana potreba za edukacijom i usavršavanjem medicinskih sestara. Komplikacije za pacijenta mogu biti bolne, dugotrajne i letalne, stoga zbrinjavanje pacijenata sa TEP-om od medicinske sestre neosporivo zahtjeva veliku razinu stručnosti, educiranosti i razumijevanja postupaka. Od iznimne je važnosti suradnja, razumijevanje i edukacija bolesnika. Totalna endoproteza zahtjeva od bolesnika pridržavanje određenih uputa, a na timu liječnik, medicinska sestra, fizioterapeut je da bolesnika upute u sve mjere opreza i ograničenja koje totalna endoproteza zahtjeva kako bi rehabilitacija i aktivan povratak u zajednicu bili što uspješniji.