Virus hepatitisa E (HEV) smatra se najčešćim uzročnikom akutnog hepatitisa u svijetu. HEV je RNK virus koji pripada rodu Orthohepevirus, prenosi se peroralno. Četiri genotipa su značajna kao uzročnici bolesti u ljudi: genotipovi 1 i 2 (HEV-1, HEV-2) šire se samo među ljudima u hiperendemskim područjima, a genotipovi 3 i 4 uzrokuju zoonoze raširene posvuda u svijetu. Inkubacija bolesti, od zaraze do pojave prvih simptoma, traje 15 do 60 dana. Bolest je najčešće asimptomatska i često ostane neprepoznata. Simptomi nisu tipični: bol u abdomenu, mišićima, opća slabost uz moguću povišenu temperaturu, s vremenom dolazi do žutice, tamnog urina te svijetle stolice. U nalazima najvažniji je nalaz povišenih vrijednosti aminotransferaza. Liječenje najčešće nije potrebno ili se liječi simptomatski. HEV-3 koji ima sposobnost prijelaza u kroničnu bolest u imunosuprimiranih bolesnika može se liječiti ribavirinom uz pokušaje smanjenja imunosupresije. Cjepivo je razvijeno u Kini i usmjereno je na HEV-1. Dijagnostika hepatitisa E moguća je serološkim i molekularnim metodama. Glavni uzorak potreban za pretrage je serum za određivanje specifičnih protutijela i molekularnu dijagnostiku. Molekularna dijagnostika može se raditi i iz plazme i stolice. Cilj ovog rada je pokazati važnost serološke dijagnostike i značenje određivanja specifičnih protutijela razreda IgM i IgG u dijagnostici hepatitisa E. Istraživanje je provedeno u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Obrađeno je 702 seruma testovima EIA, a uzorci s reaktivnim rezultatom dodatno su obrađeni metodom Western blot. Analizirani su rezultati serološke dijagnostike. Serološke nalaze smo interpretirali prema pojavnosti pojedinih protutijela. Prema serostatusu definirali smo dijagnostičke kriterije: negativno (IgM-/IgG-), akutna infekcija HEV-om (IgM+/IgG+), moguća akutna infekcija HEV-om (IgM+/IgG-) i preboljena infekcija (IgM-/IgG+).