Ozljede kralješnične moždine su u današnje vrijeme vrlo česta pojava te uvelike utječu na život osobe koju zadesi ovakva ozljeda. Ovisno o tome kakva je ozljeda i na kojem mjestu je nastala, osoba gubi funkcije ispod lokacije ozljede. U prošlom stoljeću su spinalne ozljede imale izuzetno visoku stopu mortaliteta, a danas, iako se u zadnjih desetak godina bilježi rast broja hospitalizacija uzrokovanih spinalnom ozljedom, osobe na svoju ozljedu mogu gledati kao na osobni izazov koji mogu prevladati uz pomoć bližnjih i okoline. Kvaliteta života je predmet mnogih istraživanja današnjih, a i starijih znanstvenika te je ona kod osoba sa spinalnom ozljedom izuzetno narušena. Dakako da kvaliteta života ovisi i o prirodi same ozljede te individualnom prihvaćanju nastalog stanja. Problemi s kojima se osobe sa spinalnom ozljedom susreću su vrlo širokog spektra te takvi pacijenti mogu vrlo često razviti neki oblik depresije. To nalaže da tim koji sudjeluje u rehabilitaciji tog pacijenta se mora prilagoditi njegovim željama i potrebama, ali očekivanja moraju biti realna. Današnja tehnologija i znanje stručnjaka koji se bave pacijentima s ozljedom kralješnične moždine su rezultirali time da istraživanja provedena na temu kvalitete života osoba sa spinalnom ozljedom nakon rehabilitacije kao zaključak imaju da njihova kvaliteta života uspoređena s kvalitetom života opće populacije nije evidentno niža. Vrlo važnu ulogu u rehabilitaciji pacijenata s ozljedom kralješnične moždine ima fizioterapeut koji će u sklopu fizioterapijskog tretmana dokumentirati kvalitetu života pomoću raznih upitnika, testova i skala procjene. U ovome radu opisani su mnogi načini dokumentiranja kvalitete života, ali za neke od njih ne postoji usuglašen stav oko njihove korisnosti te je stoga potrebno provesti još mnoga istraživanja kako bi se utvrdilo koji testovi, upitnici i skale su najbolji za primjenu kod osoba sa spinalnim ozljedama.