Otkad se krajem prosinca 2019. godine pojavio virus SARS-CoV-2, bolest se proširila do gotovo svakog dijela svijeta i uzrokovala najnoviju pandemiju, pandemiju COVID-19. Više od godinu dana nakon izbijanja, virus je i dalje predmet istraživanja. Infekcija koronavirusom uzrokuje u nekim slučajevima blage, a u drugim poprilično teške simptome. Kliničku sliku prvenstveno karakteriziraju različiti oblici respiratornih bolesti. Od lakših simptoma najznačajniji su umor, glavobolja, povišena temperatura, kašalj, iskašljaj sekreta ili krvi i proljev. Rizične skupine za infekciju su prvotno osobe starije životne dobi. Infekciji pogoduju još razne abnormalnosti pluća i srca, te bolesti kao što je dijabetes i pretilost, maligne bolesti te smanjena obrana imunosnog sustava izazvana raznim patološkim stanjima ili lijekovima. Mjesto ulaska virusa u stanica događa se na receptoru ACE-2, zanimljivo je što je taj receptor najizraženiji u plućima, pa se bolest manifestira prvotno kao respiratorna bolest. Unatoč brojnim pokušajima hitnog liječenja infekcije, koje je započelo davanjem antivirusnih lijekova pacijentima, i dalje ne postoji odobreni lijek. Trenutno jedina zaštita je cijepljenje, koja nije stopostotna. U ovom trenutku postoji nekoliko odobrenih cjepiva, a neka su još u fazi istraživanja. Adekvatni imunološki odgovor se dobije nakon dvije doze cjepiva, gdje je zaštita oko 90%. Problem u tome što još nije poznato koliko dugo traje zaštita, ali nedvojbeno je da će se cijepljenjem umanjiti broj težih kliničkih slučajeva zaraze koronavirusom. Znanstvenici smatraju da bi jedan od vitamina B, folna kiselina, mogla potencijalno biti jeftini i siguran lijek u borbi protiv SARS-CoV-2. Naime, studije su pokazale kako folna kiselina, sintetski pripravak vitamina B9, inhibira aktivnost proteina furina koji je odgovorni posrednik ulaska virusa u stanicu. Osim toga, folna kiselina je dokazano bitna u prevenciji defekta neuralne cijevi tijekom perikonceptualnog razdoblja, te se zbog toga obavezno preporučuje trudnicama. Folna kiselina je napose važna za svaki organizam jer sudjeluju u sintezi DNA, popravku DNA te u regulaciji koncentracije homocisteina u krvi.