U današnje je vrijeme pretilost javnozdravstveno pitanje koje sve više pogađa značajan dio stanovništva, ali je još uvijek u velikoj mjeri povezano s pojedinačnim ponašanjem. Pretilost se može definirati kao nenormalno nakupljanje tjelesne masti iznad normalne idealne tjelesne težine do te mjere da može imati nepovoljan učinak na zdravlje. To je kronični poremećaj, službeno klasificiran kao bolest. Povećanje pretilosti u svijetu ima važan utjecaj na globalnu učestalost kardiovaskularnih bolesti, dijabetes melitus tipa 2, razvoj karcinoma, osteoartritisa, radnog invaliditeta i apneje u snu te ima izraženiji utjecaj na morbiditet nego na smrtnost. Prekomjernu težinu i pretilost uzrokuju mnogi čimbenici. Za svakog pojedinca tjelesna težina određuje se kombinacijom genetskih, metaboličkih, bihevioralnih, okolišnih, kulturnih i socioekonomskih utjecaja. Čimbenici ponašanja i okoliša uvelike pridonose prekomjernoj težini i pretilosti i pružaju najveću priliku za akcije i intervencije namijenjene prevenciji i liječenju. Ono što je najviše zabrinjavajuće je porast pretilosti u dječjoj dobi, što se smatra glavnim javnozdravstvenim problemom. Studije su neprestano izvještavale o povećanom riziku od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti u mladosti kao prediktora pretilosti kasnije u životu. Modifikacije ponašanja i načina života i dalje su temelj liječenja pretilosti. Nažalost, ove se izmjene često susreću s ograničenim dugoročnim uspjehom, stoga u takvim slučajevima može biti indicirana farmakološka, čak i kirurška terapija. Prekomjerna težina i pretilost, kao i s njima povezane nezarazne bolesti, u velikoj je mjeri moguće spriječiti. Podržavajuća okruženja i zajednice ključni su u oblikovanju izbora ljudi, čineći izbor zdravije hrane i redovite tjelesne aktivnosti najlakšim izborom (izbor koji je najpristupačniji, dostupan i ekonomski prihvatljiv), a time i sprječavanjem prekomjerne težine i pretilosti.