Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u cijelom svijetu, predvođene akutnim infarktom miokarda. U zadnjih dvadeset godina ipak tendencija smrtnosti pada, no i dalje je značajan broj, čak dvadeset i dvije tisuće osoba na prostoru Republike Hrvatske preminulo u 2019. godini. Uzimajući u obzir kompletan broj preminulih, bolesti srca i krvnih žila čine značajan udio od 42.5%. Akutni koronarni sindrom je životno opasno stanje ponajviše nastalo zbog ateroskleroze krvnih žila. Nakupljeni plak se godinama taloži na stijenkama, smanjuje prohodnost žila, elastičnost i potencijalno uzrokuje stvaranje tromba koji teče krvlju i potencijalno stvara opasnost za začepljenje krvne žile. Akutni koronarni sindrom ukazuje i na potencijalnu nestabilnu anginu pektoris. Navedeno stanje iziskuje hitnu intervenciju izvanbolničkih i bolničkih hitnih timova. Stanje započinje izrazitom stenokardiom, boli u području prsa koja se širi duž vrata te u lijevu ruku. Pacijent se iznenadno osjeća lošeg općeg stanja, praćeno s mučninom i povraćanjem. Brza reakcija hitne pomoći s nužnom medicinskom sestrom/tehničarom, sudjeluje u brzom zbrinjavanju pacijenta. Žurno postavljanje dvanaest kanalnog elektrokardiograma i sposobnost izvođenja kardioplmonalne reanimacije, uvelike povećavaju šansu za preživljenje i smanjenje potencijalnih komplikacija. Također, postavlja se venski put za primjenu potrebne terapije kako bi pacijent bio zbrinut do bolnice.