Plava riba je nutritivno bogata i lako probavljiva namirnica s brojnim pozitivnim učincima na zdravlje. Međutim, meso plave ribe izrazito je bogato histidinom, stoga se konzumacija plave ribe veže uz povećan rizik od pojave histaminskog trovanja. Riba nije jedini, ali je najčešći uzročnik histaminskog trovanja. Trovanje histaminom poznato je kao najčešća vrsta trovanja ribom u svijetu. Histamin ili beta-imidazoletilamin je najznačajniji biogeni amin koji nastaje iz esencijalne aminokiseline histidin, a prirodno je prisutan u plavoj ribi i nekim drugim namirnicama bogatim bjelančevinama. Nastanak histamina u ribi povezan je s temperaturom i nepravilnim skladištenjem. Na niskim temperaturama bakterijska aktivnost je smanjena, samim time usporen je i nastanak histamina. Ključnu ulogu imaju i bakterije koje mogu pretvarati histidin u histamin. Unese li se histamin u organizam u većim količinama, može uzrokovati histaminsko trovanje. Najčešće nastaje pri temperaturama iznad 0°C u mesu plave ribe, procesom dekarboksilacije histidina pod utjecajem bakterijskog enzima histidin-dekarboksilaze. U ovome radu je opisana važnost praćenja količine histamina, prevencije njegovog nastanka u plavoj ribi te pravilnog skladištenja ribe. U eksperimentalnom dijelu rada, analizirano je deset različitih serija konzervi jadranske sardine s tržišta u Republici Hrvatskoj, primjenom analitičke tehnike tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (HPLC), koja je ujedno i referentna metoda za ovakvu vrstu analize. Analizom je utvrđeno da su svi uzorci sukladni prema trenutno važećoj HR i EU legislativi.