Infarkt srca tj. akutni infarkt miokarda javlja se zbog iznenadnog prekida koronarnog krvotoka. Označava nekrozu tkiva miokarda uzorkovanu začepljenjem koronarne arterije, ranije sužene aterosklerozom ili spazmom koronarnih arterija. Lokalizacija i zahvaćenost infarkta determinirani su okluzijom koronarne arterije. Srčani infarkt kao jedna od kardiovaskularnih bolesti predstavlja javnozdravstveni problem u svijetu. Samim tim je i jedan od najčešćih uzroka smrti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. U mnogim slučajevima infarkt srca se smatra preventabilnom bolešću, a međuovisan je o fiziološkim čimbenicima koji su promjenjivi i životnim stilom. Ustanovljeno je da se djelovanjem na rizične čimbenike i njihovom promjenom može utjecati na smanjenje morbiditeta i mortaliteta ove bolesti. Unatoč napretku medicine u prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju, koronarne bolesti srca uzrokuju skoro pa polovinu uzroka smrti od kardiovaskularnih bolesti u Europi, a u Hrvatskoj 38,5% smrtnosti. Važno je i naglasiti da postoje značajne razlike u pojavnosti kardiovaskularnih bolesti ne samo među državama nego i regionalno unutar država. Tome pogoduju različiti čimbenici rizika među populacijom poput genetske podloge, dostupnost pružanja i kvaliteta zdravstvene skrbi, socio-ekonomski čimbenici, okolišni čimbenici, psihosocijalni čimbenici i slično. Kod kardiovaskularnih bolesti pa tako i srčanog infarkta zbog dinamičnog tijeka bolesti pravovremeno djelovanje na rizične čimbenike ima pozitivan utjecaj na sprječavanje razvoja same bolesti. Najvažniju ulogu u prevenciji pa poslije i u liječenju bolesti ima medicinska sestra.