Kozmetički proizvodi su postali nezaobilazni dio ljudske svakodnevnice i puno više od sinonima za odžavanje higijene. Kozmetički proizvodi su sastavni dio svakidašnje rutine čovjeka. Kozmetika i njezine vrste čine veliku važnost danas, kao što su činile i od početka same civilizacije. Kozmetika spada u predmete široke potrošnje te se po namjeni može podjeliti na dekorativnu i preparativnu. Svaka od navedenih kategorija može biti tkz. „klasična“ ili konvencionalna kozmetika i u novije vrijeme sve više prisutna kozmetika s prirodnim sastojcima. Uredba (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima definira „kozmetički proizvod” kao svaka tvar ili smjesa koja je namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela (koža, kosa i vlasište, nokti, usnice i vanjski spolni organi) ili sa zubima i sluznicom usne šupljine isključivo ili prvenstveno radi njihova čišćenja, parfimiranja, i/ili zaštite i održavanja u dobrom stanju, mijenjanja njihova izgleda i/ili korekcije tjelesnih mirisa. Razni ruževi za usne, sjajila, hranjive kreme i ulja mogu sadržavati štetne tvari u različitim koncentracijama. Štetne tvari u kozmetici koje najčešće izazivaju zabrinutost kod potrošača su metali. Njihova postojanost u okolišu, stijenama, tlu i vodi uzrokuje njihovu prisutnost tijekom proizvodnje pigmenata i sirovina u kozmetičkoj industriji. Prema zahtjevima Uredbe određena vrsta metala je zabranjena. Nenamjerna prisutnost malih količina tih istih tvari, koja se može naći u proizvodu kao posljedica nečistoća u prirodnim ili sintetičkim sastojcima, proizvodnog postupka, skladištenja i migraciji tvari iz ambalaže a dokazano je tehnički neizbježna može se tolerirati nakon provedbe toksikološke studije i dokaza da nema štetan učinak za zdravlje potrošača. Svaki proizvođač kozmetičkih proizvoda prijestavljanja istog na tržište mora provesti određene analize i izraditi Izvješće o sigurnosti proizvoda /Safety assessment kako bi dokazao da se proizvod može koristiti na predviđeni način i bez štetnih posljedica za zdravlje ljudi. U Uredbi za kometičke proizvode na listi zabranjenih namjerno dodanih metala nalaze se olovo, kadmij, arsen, živa i antimon. Krom i nikal se također često prate u kozmetičkim proizvodima zbog svojih toksičnih i alergenih učinaka. ICP-MS je međunarodno priznata metoda za određivanje koncentracije metala u uzorcima i ovo istraživanje je također provedeno tom metodom u akredetiranom laboratoriju prema zahtjevima Norme HRN EN ISO 17025. Prije stavljanja na tržište, odgovorna osoba, distributer ili uvoznik za svaki proizvod mora predočiti odgovarajuću dokumentaciju s podacima o proizvodu. Proizvodi se mora prijaviti i na EU portal za kozmetičke proizvode tkz. CPNP portal koji omogućuje brzi uvid u sve potrebne podatke o proizvodu. Izvješće o sigurnosti proizvoda mora sadržavati opće podatke o sigurnosti proizvoda i njegovu ocjenu sigurnosti. Pri stavljanu na tržište kozmetički proizvod mora imati istaknutu informaciju o proizvodu ili deklaraciju. Za potrošače kod koji prisutnost određenih tvari za proizvodnju kozmetičkih proizvoda iazaziva alergijsku reakciju ta informacija je od presudne važnosti za njihovo zdravlje. Uputno da svaki potrošač prije uporabe pročita sastav proizvoda i provjeri da se u njemu ne nalaze tvari koje su za njega potencijalno opasne. Stoga je potrebno od strane nadležnih institucija provoditi neprestanu kontrolu sigurnosti kozmetičkih proizvoda plasiranih na tržište u interesu zaštite zdravlja potrošača.