Suvremeni način života koji je ubrzan i stresan, a istovremeno sedentaran, karakterizira nedostatak tjelesne aktivnosti što dovodi do niza oboljenja kao što su: pretilost, visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti, oslabljen imunitet, sklonost infekcijama te maligna oboljenja. Tjelesna aktivnost koja je planirana, strukturirana i redovita ima za cilj poboljšanje i održavanje zdravlja. U ovom radu opisuju se benefiti koje tjelesna aktivnost ima na organske sustave te na psihičko i socijalno zdravlje čovjeka. Cilj je također ukazati na patologiju tjelesne neaktivnosti kao i činjenicu da je u razvijenijim zemljama veća osviještenost o važnosti prevencije i uključivanja cijele populacije u programe bavljenja tjelesnom aktivnošću. S tim u svezi sve veći broj institucija se uključuje u preporuke za tjelesno vježbanje prilagođeno pojedinim dobnim skupinama. S obzirom na relativno mali broj ljudi u Hrvatskoj koji se bave nekom vrstom tjelesne aktivnosti ili sporta, potrebno je sustavnije uključivanje države i svih društvenih čimbenika u osiguravanju materijalnih uvjeta i osmišljavanju programa tjelesne aktivnosti za sve generacije. Prevencija obolijevanja kroz ovakve programe je ipak bolja i jeftinija metoda od liječenja kad je zdravlje već narušeno, što iziskuje puno veće troškove te ima negativne posljedice za pojedinca i cjelokupno zdravlje nacije.