Respiratorno zatajenje je kliničko stanje koje se događa kada dišni sustav ne uspije održati svoju glavnu funkciju, a to je izmjena plinova, u kojoj je PaO2 niži od 60 mmHg i/ili PaCO2 viši od 50 mmHg. Prohodnost dišnih puteva ocjenjuje se procjenom prisutnosti ili odsutnosti opstruktivnih znakova ili simptoma koji upućuju da je dišni put začepljen ili bi mogao postati začepljen. Znakovi i simptomi uključuju takve nalaze kao što su stridor s disanjem, sekrecija, hrkanje, poteškoće s udisanjem i/ili izdisajem, kašalj i promjene u respiratornom statusu, kao što je smanjena zasićenost kisikom. Zatajenje dišnog sustava najčešće se dijagnosticira već na temelju simptoma, no za konačnu potvrdu provodi se: mjerenje količine kisika i ugljičnog dioksida u krvi; rendgen prsnog koša i drugi testovi za utvrđivanje uzroka zatajenja. Razina kisika u krvi može se izmjeriti bez uzimanja uzorka krvi pomoću senzora postavljenog na prst ili ušnu resicu – postupka koji se naziva pulsna oksimetrija. Pri liječenju potrebno je reagirati hitno, brzo i adekvatno jer bolesnikov život ovisi o postupanju zdravstvenih djelatnika. Potrebno je osloboditi dišni put, primijeniti kisik te po potrebi bolesnika priključiti na mehaničku ventilaciju, ukoliko uzrok nije gušenje stranim tijelom liječi se uzrok zatajenja dišnog sustava. Osobe s akutnim respiratornim zatajenjem liječe se u jedinici intenzivne njege i pod stalnim su praćenjem i nadzorom medicinske sestre. Dodatni kisik daje se za ispravljanje bilo kakvog nedostatka kisika kod osoba s respiratornim zatajenjem. Mehanička ventilacija ispravlja problem ventilacije pluća (i smanjuje razinu ugljičnog dioksida) kod osoba s hiperkapničnim respiratornim zatajenjem. U mehaničkoj ventilaciji koristi se uređaj (ventilator) koji pomaže zraku da uđe i izađe iz pluća. Medicinska sestra koja brine o bolesnicima s respiratornim zatajenjem specijalizirana je vrsta medicinske sestre koja skrbi za bolesnike koji se bore s uvjetima koji utječu na dišni sustav. Medicinske sestre imaju naprednu obuku iz skrbi o dišnom sustavu. Neke uobičajene respiratorne bolesti s kojima se mogu susresti uključuju astmu, upalu pluća, bronhitis, emfizem i rak pluća. Medicinske sestre mogu pomoći bolesniku u situaciji kritične skrbi ili im pomoći da održe ili poboljšaju kvalitetu života dok se bore s kroničnim stanjem. Medicinske sestre su posebno educirane za poteškoće vezane uz disanje te posjeduju ogromno znanje u posebno složenom području medicine. Zajedničke dužnosti kreću se od provođenja intervjua i dijagnostičkog testiranja, provođenja tretmana kao što je terapija kisikom, do pomoći i suradnje s liječnicima, respiratornim terapeutima i drugim zdravstvenim radnicima.