U radu je objašnjen pojam akutnog abdomena, prikazan postupak zbrinjavanja istog na objedinjenom hitnom bolniĉkom pijemu, pribliţena dijagnostika, pristup lijeĉenju i sestrinska skrb pacijenta s akutnim abdomenom na objedinjenom hitnom bolniĉkom prijemu. Jedan od ĉestih razloga odlaska lijeĉniku su bolovi u trbuhu koji u većini sluĉajeva prolaze spontano i ne zahtjevaju nikakvu terapiju, ali isto tako mogu biti znakovi teške i potencijalno smrtonosne bolesti. Iznimno je vaţno prepoznati bolest koja uzrokuje akutni abdomen i zbrinuti pacijenta. Akutni abdomen je skup simptoma koji ukljuĉuju jaku i iznenadnu bol u trbuhu, a moţe zahtijevati hitnu i neodgodivu operaciju. Glavni simptomi su bolovi u trbuhu koji se pojaĉavaju na dodir trbušne stijenke, muĉnina, nadraţaj na povraćanje i povraćanje, napetost trbušne stijenke, izostanak stolice i vjetrova ili proljevaste stolice. U dijagnosticiranju akutnog abdomena jako su vaţne anamneza i fizikalni pregled te laboratorijske i radiološke pretrage kao i EKG zapis. Dijagnostika mora biti brza, uz anamnezu treba paţljivo pregledati pacijenta, stanje trbuha, njegovu napetost, mjesto najjaĉe bolnosti, postojanje kila i uĉiniti digitorektalni pregled. Radiološke pretrage ukljuĉuju nativnu snimku trbuha, ultrazvuĉni pregled i kompjutoriziranu tomografiju. U radu su opisana neka od najĉešćih hitnih stanja. Za svaku pojedinu osobu pristup je individualan, a postupci zbrinjavanja na objedinjenom hitnom bolniĉkom prijemu se najviše odnose upravo na psihološku pripremu pacijenta, smanjenje anksioznosti kod pacijenta, smanjenje rizika za infekciju i smanjenje boli. Lijeĉenje je najĉešće kirurško. Vrsta operacijskog zahvata ovisi o bolesti i stanju koji su prouzroĉili akutni abdomen. Oporavak ovisi o teţini pacijentovog stanja i vrsti dijagnoze. U cijelom oporavku kao i dijagnosticiranju znaĉajne su intervencije medicinske sestre.