Psihički poremećaji nastaju kada je normalno funkcioniranje osobe iz nekog razloga onemogućeno. Uzroci su biološki i endogeni. Neurološki bolesnici zbog same prirode bolesti često obolijevaju od psihičkih poremećaja. U radu su opisane četiri neurološke bolesti: moždani udar, multipla skleroza, Parkinsonova bolest i cerebralna paraliza. Cilj ovog rada bio je istražiti koji psihički aspekti utječu na oporavak pacijenta s neurološkim bolestima. Najčešći poremećaji koji se javljaju nakon moždanog udara su depresija i anksioznost. Više od 50% pacijenata s multiplom sklerozom suočava se minimalno jednom tijekom života sa simptomima depresije, a 22% pacijenata s generaliziranim anksioznim poremećajem. Depresija se kod Parkinsonove bolesti javlja u oko 40% slučajeva. Psihički poremećaji s kojima se susreću osobe s cerebralnom paralizom također su depresija i anksioznost, ali osim pacijenata, koji su većinom mlađe životne dobi, roditelji također mogu imati poteškoće. Halucinacije, iluzije i sumanutosti povezani su s oštećenjima desne hemisfere, pa se najčešće događaju kod osoba s kortikalnim oštećenjima tijekom moždanog udara. Psihotični poremećaji zastupljeni su kod 10% pacijenata s multiplom sklerozom. Neurološka rehabilitacija bolesnika specifičan je proces liječenja te je usmjerena problemski, a cilj je dovesti osobu na što bolju razinu funkcioniranja. Psihički poremećaji mogu otežati proces liječenja pa ih je važno što ranije identificirati i liječiti. U liječenju se najčešće koriste lijekovi i različite vrste psiholoških i psihijatrijskih pristupa.