Prijeoperacijska psihološka priprema dobiva sve više na vaţnosti kada je rijeĉ o kardiokirurgiji. MeĊutim, psihiĉkom statusu pacijenata još uvijek se ne pridaje toliko paţnje koliko zasluţuje. Dokazano je da prijeoperacijska psihološka priprema ima pozitivne uĉinke na postoperativne ishode stoga je zadaća medicinske sestre provoditi intervencije za prevenciju visoko riziĉnih i rješavanje aktualnih sestrinskih dijagnoza vezano uz psihološko stanje pacijenta. Ĉesti simptomi kod pacijenata prije kardiovaskularnih zahvata su anksioznosti, anksiozni poremećaji, posttraumatski stresni poremećaj, akutni poremećaji prilagodbe i pogoršanje kardiovaskularnih parametara povezanih sa stresom. Ako se bolesnici ne nose na odgovarajući naĉin sa svojim stresnim iskustvom, to moţe dovesti do psihiĉkih stresnih reakcija koje mogu negativno utjecati na fiziološke i psihološke parametre bitne za oporavak u daljnjem tijeku. Zadaća je medicinske sestre praćenjem i procjenjivanjem stanja bolesnika utvrditi potrebe i provoditi intervencije u skladu s time. Budući da su ukupni dokazi još uvijek slabi, potrebna su daljnja istraţivanja kako bi se razumjelo koja intervencija za koga najbolje djeluje i zašto. Ovaj rad će donijeti pregled toga što zapravo kardiokirurgija jest, kakva je poveznica izmeĊu psihološke pripreme bolesnika i kardiokirurgije te kako medicinska sestra provoĊenjem intervencija moţe prevenirati neţeljene posljedice.