Abstract | Krvožilni sustav čovjeka je zatvoreni sustav kojim protječe krv koja prenosi
kisik, hranjive tvari i hormone do tkiva i stanica, a odvodi ugljikov dioksid i produkte izmjene
tvari. Krvožilni sustav se dijeli na plućni sustav i na sistemski sustav. Plućni krvožilni sustav
krvlju opskrbljuje desna strana srca, koja dovodi vensku (deoksigeniranu) krv u pluća gdje se
ona obogaćuje kisikom, a zatim se kao arterijska (oksigenirana) krv vraća nazad u lijevu
stranu srca. Lijeva strana srca potiskuje krv u sistemski krvožilni sustav koji čitavo tijelo
opskrbljuje arterijskom krvlju bogatom kisikom. Nakon što je tijelo iskoristilo kisik, venska se
krv vraća nazad u desnu stranu srca. Krv je tekuće vezivno tkivo koje neprestano kruži tijelom
te omogućuje komunikaciju između udaljenih tkiva. Kontinuirani protok omogućuje
održavanje prilično konstantnog okruženja za tjelesne stanice što je neophodno kako bi one
mogle normalno obavljati svoje funkcije. Volumen krvi i koncentracija pojedinih sastojaka
održava se unutar uskih granica normalnih vrijednosti različitim homeostatskim
mehanizmima. Srce djeluje poput crpke koja stvarajući gradijent tlaka potiskuje krv kroz
krvožilni sustav. Krvne stanice, plazmatske bjelančevine i brojne druge tvari u sastavu krvi
obavljaju različite fiziološke funkcije u tijelu kao što su prijenos kisika iz pluća do tkiva te
prijenos ugljikovog dioksida nastalog u staničnom metabolizmu do pluća, prijenos hormona,
vitamina i mineralnih tvari, izlučivanje štetnih tvari, reguliranje količine vode u tijelu,
održavanje tjelesne temperature, obrana tijela od virusa i bakterija, sprečavanje iskrvarenja,
a krv omogućuje i regulaciju acido-bazne ravnoteže. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok
smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u onim manje razvijenim smrtnost je u porastu.
Čimbenici rizika koji vode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine.
Dob, spol i nasljeđe su skupina čimbenika na koje ne možemo utjecati, a u skupinu čimbenika
na koje možemo utjecati pripadaju: masnoće u krvi, povišen tlak, prekomjerna tjelesna
težina, sjedilački način života, psihosocijalan stres. Pojava više čimbenika rizika zajedno
dovodi do umnažanja rizičnog djelovanja u pojavi bolesti, a ne do zbrajanja. Velika smrtnost
od kardiovaskularnih bolesti ukazuje na slabu detekciju i kontrolu navedenih čimbenika.
Najčešće loše životne navike koje dovode do ovih čimbenika su pušenje, konzumiranje
alkohola, unos većih količina brze hrane i sjedilački način života. Tjelesna aktivnost i
vježbanje omogućuje smanjenje prekomjerne tjelesne masti i istovremeno očuvanje, pa i
povećanje mišićne mase te smanjenje pojavnosti rizičnih čimbenika za razvoj srčano-žilnih
bolesti. Redovita tjelesna aktivnost dokazano utječe na povećanje koncentracije HDLkolesterola, a smanjenje koncentracije ukupnog kolesterola i koncentracije triglicerida.
Tjelesno vježbanje dominantno treba biti usmjereno aerobnom opterećenju srčano-žilnog
sustava. |