Psihosocijalni rizici su izvori stresa ili stresori na radu koji se odnose na negativne utjecaje iz psihosocijalnog radnog okruženja. To mogu biti loše planiranje, loša organizacija, loše upravljanje poslom ili loša socijalna klima u kojoj se radi. Nadalje, psihosocijalni rizici mogu i proizlaziti iz sadržaja posla, točnije same prirode posla i uvjeta gdje se posao obavlja ili iz karakteristika radne organizacije. Cilj istraživanja bio je procijeniti percepciju izloženosti psihosocijalnim rizicima na radu od strane fizioterapeuta i dobiti uvid o promjenama psihosocijalnih rizika i njihovih posljedica na zdravlje fizioterapeuta uslijed Covid pandemije. Upitnikom za procjenu psihosocijalnih rizika prikupljeni su podaci od 108 zaposlenih fizioterapeuta, od čega su 23 muškarca i 85 žena. Prema prosječnim rezultatima, utvrđena je mala vjerojatnost izloženosti fizioterapeuta psihosocijalnim rizicima na poslu i niska percepcija nesigurnosti posla. Većina sudionika pripada u kategoriju malog rizika stresa na poslu i kategoriju malih posljedica stresa na zdravlje. Što su učestaliji psihosocijalni rizici, to je veća nesigurnost posla i teže su zdravstvene posljedice. Što se tiče psihosocijalnih rizika, stresa i posljedica na zdravlje, nešto su ugroženiji stariji fizioterapeuti te oni koji rade u državnim ustanovama. U ispitivanim varijablama, nisu utvrđene razlike po spolu niti s obzirom na to je li sudionici studiraju uz rad. Na otvorenom pitanju o izvorima stresa, sudionici navode najviše stresora povezanih sa suradnicima (međuljudskim odnosima i ponašanjem kolega, nadređenih i liječnika). Otprilike po trećina sudionika smatra kako su im se uslijed Covid pandemije pogoršali organizacija posla, radna opterećenja, međuljudski odnosi, stres i zdravlja, no većina ipak ne primjećuje takve promjene.