Abstract | Arbovirusi su virusi koje prenose člankonošci poput krpelja, komaraca i nevida. Klinička
slika arbovirusnih infekcija većinom prolazi asimptomatski ili uz pojavu nespecifične febrilne
bolesti, ali je moguća pojava težih infekcija kao što su meninigitis i encefalitis. Na području
Hrvatske, najčešće dokazani virusi su virus krpeljnog meningoencefalitisa (KMEV), West Nile
virus (WNV), Usutu virus (USUV), Toscana virus (TOSV), virusi papataci groznice, virus dengue
(DENV) i Tahyna virus (TAHV).
KMEV je prisutan endemski u svim europskim državama gdje ga prenosi vektor krpelj
Ixodes ricinus. Infekcije se pojavljuju od travnja do listopada kad je najveća aktivnost krpelja
kojima pogoduje vlažnost šume i visoke temperature koje su prisutne u tom periodu. Hrvatska
ima nekoliko endemskih žarišta KMEV u koja se ubrajaju područja sjeverozapadne i istočne
Hrvatske te Gorskog kotara.
WNV je jedan od najrasprostranjenijih arbovirusa. Glavni vektori virusa su komarci
roda Culex, a rezervoari su različite vrste domaćih i divljih ptica koje su doprinijele širenju ove
bolesti zbog svojih migracija. Ljudi su slučajni krajnji domaćini. U Hrvatskoj su zabilježene WNV
infekcije na području kontinentalnih županija.
USUV ima prirodni ciklus sličan ciklusu WNV-u. Vektori su komarci roda Culex, a
rezervoari različite vrste divljih ptica. U Hrvatskoj je do sada opisano šest bolesnika s
neuroinvazivnom infekcijom s područja četiri kontinentalne županije.
TOSV je prisutan u mediteranskim državama. Prenose ga papatači ili nevidi,
Phlebotomus spp. U Hrvatskoj je dokazan visok seropozitivitet u priobalju i na otocima.
Kliničke se infekcije (meningitis) opisuju rijetko.
Viruse papataci groznice šire vektori flebotomi u zemljama Sredozemlja, na Bliskom i
Srednjem Istoku te u srednjoj Aziji i Pakistanu. U Hrvatskoj su seropozitivne osobe na
sicilijanski i napuljski virus papataci groznice većinom dokazane na području priobalja.
DENV je endemski prisutan u tropskim i sutropskim područjima, a unesen je u Europu
preko turista. Vektori su komarci Aedes aegpypti i Aedes albopictus, dok su rezervoari u
endemskom ciklusu majmuni, a u urbanom ciklusu ljudi. Hrvatska je imala opisane authtone
slučajeve dengue 2010. godine na poluotoku Pelješcu.
TAHV prenosi komarac Aedes vexans, a rezevoar su mu ježevi i zečevi. Rasprostranjen
je u kontinentalnoj Europi, ali i u Aziji i Africi. U Hrvatskoj je serološki dokazan na sjeveroistoku
države i u stanovnika Hrvatskog primorja, dok je većina oboljelih pripadala području poplavnih
nizina uz rijeke kontinentalne Hrvatske. |