Integrativna medicina dio je zdravstva u kojem se biomedicina ili konvencionalna medicina ujedinjuje s modalitetima komplementarne i alternativne medicine (KAM). KAM se odnosi na terapijske metode koje nisu široko prihvaćene unutar biomedicine te se ističe potreba za dodatno istraživanje njihove uspješnosti. Postoje raznovrsne terapijske metode unutar KAM, a njihove djelotvornosti su tema kliničkih istraživanja i randomiziranih kontroliranih pokusa. U fizioterapijskom procesu fizioterapeuti uz sudjelovanje pacijenata provode dijagnozu i tehnike za održavanje ili unaprjeđenje njihove funkcionalne sposobnosti i pokretljivosti. Terapijske metode KAM pokazuju potencijal za nadopunu tehnika koje se izvode unutar fizioterapijskog procesa. U ovom radu različite metode KAM su podijeljene u kategorije s obzirom na način njihove provedbe. Navedene su invazivne terapijske metode, terapije bazirane na pokretu i manualne terapijske metode. Invazivne terapijske metode, odnosno akupunktura i dry needling, koriste ubadanje tankih igli u određene točke na tijelu kako bi se postigao napredak s obzirom na postojeću tegobu. Terapije bazirane na pokretu, odnosno joga, tai chi i qigong, koriste vježbe uz tehnike disanja i meditaciju za postizanje napretka u ozdravljenju. Manualne terapijske metode koriste ručne zahvate s ciljem obnavljanja i održavanja funkcija lokomotornog sustava, a ovdje su opisani istraženi učinci osteopatije i kiropraktike. Redovito se u korištenju ovih metoda spominje analgetički utjecaj te se smatraju minimalno rizičnima, odnosno negativne posljedice su rijetko navedene. Izuzetak minimalnom riziku je kiropraktika, čija tehnika spinalne manipulacije nosi veći rizik od ostalih navedenih metoda. Ovim radom istražene su stručne i znanstvene literature koje prikazuju primjenu i djelotvornost metoda KAM u tretiranju raznovrsnih tegoba. Dodatna istraživanja bi potaknula širu aplikaciju navedenih metoda u konvencionalnoj medicini.