Tjelesna aktivnost donosi brojne psihofizičke benefite zdravlju pojedinca. Sportske aktivnosti, rekreativne i profesionalne, dokazano pozitivno djeluju na brojne aspekte zdravlja. Profesionalni sport okarakteriziran je iznimnom razinom stresa, intenzivnim treninzima i natjecanjima te se često uspoređuje s modernim gladijatorskim igrama. Zbog velikih očekivanja i uloga, sportske ozljede imaju velik utjecaj na karijeru i život mladog sportaša, stoga sportski psiholozi predstavljaju važnu sastavnicu potpore mladom profesionalnom sportašu. Ovisno o vrsti ozljede, profesionalna sportska karijera završava i sa sobom donosi brojne posljedice s kojima se sportašima nije lako samostalno nositi, zbog čega tranzicijski period, u svrhu pozitivnog ishoda i kvalitetnog postkarijernog života, zahtijeva maksimalnu psihološku i socijalnu potporu. Psihofizička spremnost sportaša kroz povijest je intrigirala mnoge autore, te danas postoje brojni psihološki modeli koji olakšavaju period tranzicije i prilagodbu sportaša na život nakon sporta. Brojni su primjeri sportaša koji su se nakon sportske karijere uspješno ostvarili na nekim drugim područjima ili na neki način ostali povezani sa sportom, najčešće kao sportski treneri ili menadžeri, ali i primjeri sportaša čija karijera nije imala toliko pozitivan ishod. Kako bi se negativne emocije i posljedice završetka sportske karijere svele na minimum, važno je primijeniti holistički pristup ozlijeđenom sportašu, stoga je potrebno u proces tranzicije uključiti sve članove sportskog tima, članove obitelji i prijatelje, a po potrebi i sportske psihologe.