prikaz prve stranice dokumenta Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika
Access restricted to students and staff of home institution
master's thesis
Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika
Zagreb: University of Applied Health Sciences, 2022. urn:nbn:hr:139:763737
Flegar, Sanja
University of Applied Health Sciences

Institutional repository: Sveznalica

Cite this document

Flegar, S. (2022). Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika (Master's thesis). Zagreb: University of Applied Health Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:763737

Flegar, Sanja. "Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika." Master's thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:763737

Flegar, Sanja. "Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika." Master's thesis, University of Applied Health Sciences, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:763737

Flegar, S. (2022). 'Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika', Master's thesis, University of Applied Health Sciences, accessed 14 March 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:763737

Flegar S. Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika [Master's thesis]. Zagreb: University of Applied Health Sciences; 2022 [cited 2025 March 14] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:763737

S. Flegar, "Povezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika", Master's thesis, University of Applied Health Sciences, Zagreb, 2022. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:763737

Metadata
TitlePovezanost razine stresa, anksioznosti i depresivnosti sa samoprocjenom zdravlja kod zdravstvenih djelatnika
AuthorSanja Flegar
MentorJanko Babić (mentor)
Committee memberJanko Babić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberNikolino Žura (član povjerenstva)
Committee memberMarina Horvat Tišlar (član povjerenstva)
GranterUniversity of Applied Health Sciences
Zagreb
Defense date and country2022-12-19, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		SOCIAL SCIENCES
Psychology
Clinical and Health Psychology
Abstract
Uvod: Stres, anksioznost i depresivnost mogu drastično utjecati na kvalitetu života, ali i kvalitetu rada na poslu pogotovo kod zdravstvenih djelatnika. Brzi način života sve više donosi stresa u život, pogotovo ako je u pitanju posao koji zahtijeva prekomjerni rad ili rad u dvije smjene. Kada je nekoliko ljudi u radnom okruženju vidljivo pogođeno depresivnosti, razina stresa može se gotovo osjećati zarazno. Ljudi počinju izostajati s posla, kvaliteta rada se smanjuje, a suradnici počinju... More ogovarati ili se ponašati odbojno radije nego raditi zajedno na rješavanju problema. Metode rada: Provedeno je istraživanje na ukupno 60 zaposlenika KBC Zagreb, odnosno Klinike za ženske bolesti i porode. Provedeno je anketno ispitivanje kroz upitnik DASS-21 i SF-36. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da postoji statički značajna povezanost između simptoma stresa s varijablama anksioznosti, depresivnosti, vitalnosti i energije i psihičkog zdravlja, isto tako pokazalo se da postoji statistički značajna povezanost simptoma anksioznosti s varijablama stresa, depresivnosti, percepcije općeg zdravlja i psihičkim zdravljem, a kada govorimo o depresivnosti pokazalo se da postoji statistički značajna povezanost s varijablama anksioznosti, stresa, vitalnosti i energije te psihičkog zdravlja Rasprava: Ovim saznanjem možemo potvrditi sve tri postavljenje hipoteze koje smo postavili, odnosno možemo zaključiti da su stres, anksioznost i depresivnost povezani s percepcijom općeg zdravlja, vitalnošću i energijom te psihičkim zdravljem. Zanimljivo je da nismo pronašli statistički značajnu povezanost stresa, anksioznosti i depresivnosti s varijablama fizičkog funkcioniranja, ograničenja zbog fizičkih poteškoća, socijalno funkcioniranje te tjelesnim bolovima. Zaključak: Stres, depresivnost i anksioznost naravno utječu i na izvršavanje svakodnevnih aktivnosti. Međutim za posao zdravstvenih djelatnika gdje se očekuje puna radna snaga i izdržljivost može biti veoma negativno. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:139:763737
Study programmeTitle: Physiotherapy
Study programme type: professional
Study level: specialist graduate
Academic / professional title: diplomirani/a fizioterapeut/ fizioterapeutkinja (diplomirani/a fizioterapeut/ fizioterapeutkinja)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsAccess restricted to students and staff of home institution
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2022-12-20 10:44:03
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.