Uvod: Stres, anksioznost i depresivnost mogu drastično utjecati na kvalitetu života, ali i kvalitetu rada na poslu pogotovo kod zdravstvenih djelatnika. Brzi način života sve više donosi stresa u život, pogotovo ako je u pitanju posao koji zahtijeva prekomjerni rad ili rad u dvije smjene. Kada je nekoliko ljudi u radnom okruženju vidljivo pogođeno depresivnosti, razina stresa može se gotovo osjećati zarazno. Ljudi počinju izostajati s posla, kvaliteta rada se smanjuje, a suradnici počinju ogovarati ili se ponašati odbojno radije nego raditi zajedno na rješavanju problema. Metode rada: Provedeno je istraživanje na ukupno 60 zaposlenika KBC Zagreb, odnosno Klinike za ženske bolesti i porode. Provedeno je anketno ispitivanje kroz upitnik DASS-21 i SF-36. Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da postoji statički značajna povezanost između simptoma stresa s varijablama anksioznosti, depresivnosti, vitalnosti i energije i psihičkog zdravlja, isto tako pokazalo se da postoji statistički značajna povezanost simptoma anksioznosti s varijablama stresa, depresivnosti, percepcije općeg zdravlja i psihičkim zdravljem, a kada govorimo o depresivnosti pokazalo se da postoji statistički značajna povezanost s varijablama anksioznosti, stresa, vitalnosti i energije te psihičkog zdravlja Rasprava: Ovim saznanjem možemo potvrditi sve tri postavljenje hipoteze koje smo postavili, odnosno možemo zaključiti da su stres, anksioznost i depresivnost povezani s percepcijom općeg zdravlja, vitalnošću i energijom te psihičkim zdravljem. Zanimljivo je da nismo pronašli statistički značajnu povezanost stresa, anksioznosti i depresivnosti s varijablama fizičkog funkcioniranja, ograničenja zbog fizičkih poteškoća, socijalno funkcioniranje te tjelesnim bolovima. Zaključak: Stres, depresivnost i anksioznost naravno utječu i na izvršavanje svakodnevnih aktivnosti. Međutim za posao zdravstvenih djelatnika gdje se očekuje puna radna snaga i izdržljivost može biti veoma negativno.