SAŽETAK Postporođajno razdoblje ili babinje je razdoblje koje obuhvaća 6 tjedana ili 40 dana nakon poroda te je kritično razdoblje u životu majke i njenog djeteta. U periodu babinja dolazi do raznih procesa kojima se promjene nastale u tijelu majke vraćaju u prvobitno stanje. Jedan od procesa u babinju je involucija genitalnih organa babinjače te se istovremeno i ostali organski sustavi, kao i njihove funkcije, vraćaju u stanje u kojima su bili prije trudnoće. Prvih 6 do 12 sati nakon proda traje akutna faza babinja u kojoj dolazi do brzih i opsežnih promjena te ta faza nosi rizik od komplikacija kao što su krvarenje, izvrnuće maternice, eklampsija i embolija plodnom vodom. U trajanju od 2 do 6 tjedana dolazi do faze subakutnog babinja. U tom periodu tijelo babinjače vraća se u hemodinamsko, genitourinalno, metaboličko i emocionalno stanje kakvo je bilo i prije trudnoće. Infekcije u babinju se manifestiraju kao febrilno stanje, a ulazno mjesto patogenim mikroorganizmima su razdori laceracije vanjskog spolovila, rodnice i materište. U prosjeku nakon vaginalnog poroda žena izgubi do 500 mL krvi, a nakon carskog reza oko 1000 mL, no ako je količina veća ili ako se nakon poroda jave bilo kakva obilnija krvarenja, ta stanja zahtijevaju hitno liječenje. U razvijenim zemljama krvarenje u babinju odgovorno je za čak 8% smrti majki, a u cijelome svijetu taj postotak penje se na poražavajućih 25%, dok u nekim nerazvijenim zemljama ta brojka raste do čak 60%. Veoma je bitno da se medicinsko osoblje pravovremeno educira kako bi se smanjila smrtnost i incidencija krvarenja u babinju. Venska tromboembolija obuhvaća duboku vensku trombozu i plućnu emboliju. Tijekom trudnoće i babinja postoji niz anatomskih promjena koje mogu pospješiti nastanak tromboembolije. Postporođajna depresija (PPD) česta je i ozbiljna dijagnoza i problem mentalnog zdravlja koji se povezuje sa porođajnom traumom, te može imati brojne negativne posljedice, kako na majku tako i na dijete. Prvih 6 mjeseci nakon samog poroda najveći je rizik od razvoja postporođajne depresije, a prevalencije se kreću od 13-19%. Majčino mlijeko predstavlja prirodnu prehranu svakog dojenčeta, i sam čin dojenja kojim žena hrani dijete mlijekom iz svojih grudi, osigurava djetetu toplinu i osjećaj zaštite. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje, samo hranjenje majčinim mlijekom bez dodatka ikakve druge hrane i tekućine u prvih 6 mjeseci djetetova života, a nakon 6 mjeseci uvođenje komplementarne hrane uz dojenje do najmanje dvije godine života. Skrb žene nakon poroda mora se individualno procijeniti i planirati te biti usmjerena na promicanje zaštite zdravlje majke i novorođenčeta, procjenu obiteljske situacije i procjenu rizika za nastanak mogućih komplikacija kao što su infekcije, krvarenje, poremećaji mokraćnih puteva, psihički poremećaji i komplikacije kod dojenja. Cilj rada je opisati skrb žene za vrijeme babinja, s naglaskom na ulogu medicinske sestre/tehničara u navedenoj skrbi.